Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.NEW YORK – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je jednoglasno Nacrt rezolucije o Bosni i Hercegovini čime je produžen mandat misije EUFOR ALTHEA (multinacionalne stabilizirajuće snage predvođene Evropskom unijom) u BiH. Bosna i Hercegovina bila je jedina tema zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a, koje raspravlja o prijetnjama miru i sigurnosti BiH.
Rusija je dugo najavljivala veto na produživanje mandata EUFOR-a, ali je promijenila odluku nakon poruka, prije svega lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, da je u interesu Republike Srpske ostanak EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.
Na sjednici je pročitan izvještaj visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, a obratio se i ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj koji je optužio njemačkog diplomatu da je poduzeo radnje protivne Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, dovodeći je u stanje destabilizacije.
“Visoki predstavnik je prevario sve birače u BiH, jer sigurno bi glasali drugačije da su bili upoznati sa novim izbornim pravilima. Prevario je i sve aktere izbora, tačnije sve političke partije i nezavisne kandidate, koji bi svakako ponudili drugačije izborne liste i izborni programi koji bi bili u skladu novim izbornim pravilima”, ustvrdio je Alkalaj osvrćući se na odluke o izbornoj reformi koje je u izbornoj noći nametnuo Schmidt.
Spornim je Alkalaj ocijenio i to što je Schmidt nametnuo ovakve izmjene Izbornog zakona BiH čije se vrednovanje, kako navodi, provodi kroz matematičku formula i koeficijent za učešće u izbornom procesu određen u skladu s nacionalnom pripadnošću glasačkog tijela. Zamjerio je Schmidtu i to što je navodno sve ovo planirao i uradio u saradnji s Hrvatskom, optužujući ga za selektivnu provedbu presuda Ustavnog suda BiH.
Sjedinjene Američke Države su podržale odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona, istovremeno istaknuvši da podržavaju i njegov izvještaj prezentiran Vijeću sigurnosti.
“Bonnske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje je bilo neophodno da se spriječi kolaps Federacije BiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu”, ocijenio je predstavnik SAD-a Jeffrey DeLaurentis.
Francuska predstavnica u Vijeću sigurnosti Nathalie Broadhurst Estival je neprihvatljivim ocijenila zadržavanje političkih blokada, uključujući one koje onemogućavaju konstituiranje vlasti u Federaciji BiH nakon izbora. Francuska, SAD, kao i Velika Britanija su na sjednici jasno osudili sve pozive na secesiju BiH, kao i veličanje ratnih zločinaca.
S druge strane, ruska predstavnica Anna Evstigneeva je u obraćanju poručila da Vijeće sigurnosti uopće ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj kojeg su poslale vlasti bh. entiteta Republika Srpska taj koji govori o stvarnim problemima u BiH. (2.11.)
CIK BiH potvrdio rezultate Općih izbora, teku rokovi za uspostavu vlasti
SARAJEVO – Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o potvrđivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, tačno mjesec dana nakon što su izbori održani 2. oktobra i od danas teku svi rokovi u vezi sa uspostavom vlasti.
Odluka je donesena za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu RS, te skupština za deset kantona u Federaciji BiH.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH je odlučilo po svim žalbama i odbio sve žalbe kao neosnovane. Na osnovu toga su se stekli uvjeti da se donese odluka o potvrđivanju rezultata Općih izbora 2022. godine.
Prema proceduri, podsjetio je predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović CIK obavještava sve kandidate koji su osvojili mandate na Općim izborima 2022. godine, a oni koji su odlučili da odbiju osvojeni mandat mogu potpisati izjavu ukoliko žele da CIK BiH dodijeli zamjenske mandate prije održavanja konstituirajućih sjednica. (02.11.)
Komšić pisao Stoltenbergu: Neprimjeren angažman Vojske Hrvatske u BiH
SARAJEVO – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se pismom generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu nakon što je Vlada Republike Hrvatske zatražila prisustvo svojih vojnih pripadnika na teritoriji Bosne i Hercegovine.
On tvrdi da u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, podsjećajući da je Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Daytonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg potpisuju države učesnice u ratu.
Smatra da bi stoga bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u Bosni i Hercegovini ili da kroz misiju EUFOR Operacija Althea uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Haagu “kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Hrvatske”.
Ranije je ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao pismo Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH.
Hrvatski ministar navodi da ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, ističe Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere. (01.11.)
Čavalić: Sredinom naredne godine očekujemo stabilizaciju ekonomskih prilika
SARAJEVO – Ako je suditi po podacima o ulaganjima u šest mjeseci ove godine, u Bosni i Hercegovini se može očekivati smanjenje ulaganja i do kraja godine, dodatno imajući u vidu najavljenu recesiju u zemljama iz kojih BiH očekuje strana ulaganja, rečeno je Feni u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Iz FIPA-e navode da svaka promjena koja se desi na tržištu Evropske unije i svjetskom tržištu utiče i na Bosnu i Hercegovinu. Sigurni su da će očekivana recesija u svijetu uticati na priliv investicija u BiH, kao što je to bio slučaj 2008. i 2009. godine.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova direktnih stranih investicija (DSI), sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar – juni 2022. godine direktne strane investicije su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona eura. S obzirom na porast cijena hrane i energije, postoji zabrinutost da bi visoki troškovi života mogli dovesti do građanskih nemira.
Sedamdeset i devet posto ekonomista koje je anketirao Svjetski ekonomski forum predviđa da će rast cijena izazvati socijalne nemire u zemljama sa niskim prihodima, dok su takva prognoze u ekonomijama sa visokim dohotkom 20 posto.
Bosna i Hercegovina značajno zaostaje po pitanju stranih direktnih investicija u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana. Posljedično, manje smo izloženi riziku od pada stranih investicija jer one, u kratkom roku, nemaju značajnog uticaja na domaću ekonomiju, kazao je Feni ekonomski analitičar Admir Čavalić, nakon što je Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) najavila smanjenje ulaganja stranih zemalja u BiH.
Upitan šta znači smanjenje ulaganja za ekonomske prilike u BiH, Čavalić je rekao da recesija u Evropskoj uniji zabrinjava po više osnova. Osim pada investicija, očekuje se pad vanjskotrgovinskih aktivnosti, što zajedno vodi usporavanju ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno recesiji.
“Ovo predviđa i Međunarodni monetarni fond (MMF). Recesija dodatno komplicira ekonomsku situaciju u BiH. Moguće je očekivati manje radnih prilika, privremeno ili trajno zatvaranje nekih preduzeća, stagnaciju rasta prosječne plate i slično“, kazao je.
Naveo je i podatak da je BiH prošle godine ostvarila 971,2 miliona KM investicija što je nedovoljno ukoliko se planiraju osigurati više stope ekonomskog rasta. Kaže i da je za očekivati da će metalna industrija u Bosni i Hercegovini imati posebnih problema zbog izostanka investicija, ali kompletna privreda trpi posljedice, naročito u jeku recesije.
Međutim, izrazio je optimizam povodom naredne godine kada, kako kaže, očekuje stabilizaciju prilika jer bi recesija trebala biti kratkoročna i uticati na pad inflacije. (30.10.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)