Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini

NEW YORK – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda produžilo je mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini na godinu dana, za šta je glasalo svih 15 članica Vijeća.

U rezoluciji je navedeno da snage Europske unije ostaju raspoređene radi osiguranja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti UN Robert A. Wood pozdravio je jednoglasno usvajanje rezolucije i poručio da međunarodna zajednica mora raditi zajedno kako bi destabilizirali napore Republike Srpske, Narodne skupštine kao i predsjednika Milorada Dodika, koji žele oslabiti osnovne slobode, vladavinu prava kao i ustavne osnove zemlje, odnosno njenih institucija.

Dodao je da rezolucija o produženju mandata EUFOR-a pokazuje posvećenost Vijeća sigurnosti UN-a miru, vladavini prava i stabilnosti.

Wood je rekao da je cilj visokog predstavnika da podrži BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet, te da Christian Schmidt ima punu podršku SAD-a.

Predstavnica Francuske istaknula je kako je prisustvo EUFOR-a neophodno zbog sigurnosti države i regije, te naglasila da je Francuska zabrinuta retorikom vlasti Republike Srpske koja traje mjesecima, a koja potkopava put u Europsku uniju.

Ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzija istakao je da je politička kriza u BiH postala stalna realnost koja izaziva sve veću zabrinutost.

Poručio je da Vijeće sigurnosti ne može zanemarivati činjenicu da pred njegovim očima BiH postaje kolonija kojom otvoreno manipuliraju Washington i Bruxelles.

Nebenzija je ustvrdio da “oni imaju i samoprozvanog visokog predstavnika koji je preuzeo niz funkcija države BiH, uključujući i zakonodavnu”.

Predstavnik Velike Britanije je zahvalio visokom predstavniku Christianu Schmidtu na njegovom posljednjem izvješću koji, kako je naveo,  oslikava retoriku podjela i akcije vlasti Republike Srpske protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, te naglasio kako ne smije biti sumnje da je Bosna i Hercegovina i da će ostati “jedinstvena, suverena i multietnička zemlja”. (2.11.)

Predstavnik EU-a na raspravi Vijeća sigurnosti: Budućnost BiH i njenih građana je u EU

SARAJEVO/NEW YORK – Europska unija pozdravlja odluku Vijeća sigurnosti kojom je obnovljen mandat Operacije EUFOR Althea, s obzirom na važnu ulogu u podršci vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog okruženja. Europska unija pozdravlja i kontinuiranu snažnu podršku Bosne i Hercegovine izvršnom mandatu EUFOR-a Althea i njegovom kontinuiranom prisustvu – izjavio je uime Europske unije Olof Skoog, veleposlanik i šef Delegacije EU pri Ujedinjenim narodima, na raspravi Vijeća sigurnosti o situaciji u BiH.

Skoog je istaknuo da mu je pripala čast da se obrati uime Europske unije i njenih 27 država članica. Dodao je da se zemlje kandidati Turska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Republika Moldavija pridružuju ovoj izjavi. Skoog je naglasio da EU još jednom ističe svoju punu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektivi članstva Bosne i Hercegovine u EU.

– Budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana je u Europskoj uniji. EU će nastaviti jačati i intenzivirati svoj angažman na svim razinama kako bi podržala političku, ekonomsku i društvenu transformaciju zemlje, uključujući kroz kontinuiranu pomoć temeljenu na opipljivom napretku u oblasti vladavine prava i socioekonomskim reformama, kao i poštivanju vrijednosti, pravila i standarda EU-a od strane Bosne i Hercegovine. Osiguravanje čvrstih i nepovratnih dostignuća u oblastima vladavine prava, ekonomije, funkcioniranja demokratskih institucija i reformi javne uprave i dalje je odlučujuće za ispunjavanje zahtjeva za članstvo u EU i predstavlja dugoročno ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, sigurnost i stabilnost u Europi – izjavio je.

Europsko vijeće je u prosincu 2022. godine dodijelilo Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata za članstvo u EU, uz razumijevanje da se koraci navedeni u preporuci Europske komisije poduzimaju u cilju jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanja migracijama i temeljnih prava.

U trenutnom geopolitičkom kontekstu, EU naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom europskom putu, prvenstveno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora sa EU utvrđenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu BiH za članstvo u EU, a koje je usvojilo Vijeće Europske unije 2019. Europska unija također poziva sve političke lidere u BiH da bez odlaganja provedu obaveze navedene u sporazumu postignutom 12. lipnja 2022. i hitno finaliziraju ustavnu i izbornu reformu u skladu sa 14 ključnih prioriteta. EU pozdravlja nedavne korake koje je Bosna i Hercegovina poduzela u skladu s ovim očekivanjima i ohrabruje dalji napredak u reformama vezanim za evropski put u narednim mjesecima.

EU poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od i odbace bilo kakve provokacije i poteze koji izazivaju podjele, posebno one koji dovode u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje, te da stanu u kraj veličanju osuđenih ratnih zločinaca i aktivno rade na pomirenju.

Europska unija ponovo potvrđuje svoju snažnu podršku misiji visokog predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini. EU ponavlja svoju nedvosmislenu opredijeljenost za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. (2.11.)

Komšić: Visoki predstavnik usporio napredak Bosne i Hercegovine unutar europskih integracija

NEW YORK –  Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u New Yorku je u svom obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda podsjetio da je legitiman cilj Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini tzv. Daytonskog mirovnog sporazuma bio uspostava mira, što je svakako ostvareno u prethodnih 28 godina.

Prema njegovim riječima, ono što treba posebno istaći jeste da, nakon uspostave mira, Bosna i Hercegovina ušla u proces svoje tranzicije ka modernoj demokratskoj državi, što je naredni cilj i čemu treba posvetiti punu pažnju.

Nažalost, naveo je Komšić, nakon 28 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnoj sporazuma, Bosna i Hercegovina još nije prošla cjelokupan put svoje demokratske tranzicije, te je ostala zatočena u vrtlogu etnički utemeljenih politika i različitih etnički projektiranih ciljeva. Tome svakako treba pridodati i činjenicu kako je sam Daytonski mirovni sporazum, kako je rekao,  postao alatom za različita geopolitička nadmetanja različitih igrača na geopolitičkoj sceni.

Da se u Bosni i Hercegovini vode različite geopolitičke igre, kako je dodao Komišić, možemo jednostavno prikazati kroz nastojanja različitih aktera i politički grupacija, da ospore legitimitet visokog predstavnika, nastojeći na taj način stvoriti prostor za provođenje planiranih geopolitičkih interesa.

– Bez obzira što se u Bosni i Hercegovini vode političke debate o tome je li visoki predstavnik legitiman, odnosno je li izabran u skladu s odgovarajućom procedurom, želim vam jasno istaći da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. „5+2 uvjeta“ ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a – istakao je Komšić.

Sadašnji visoki predstavnik, kako je dodao, prvi je koji se suočio s masovnim prosvjedima građana Bosne i Hercegovine, koji su u dva navrata prosvjedovali ispred Ureda visoka predstavnika izražavajući svoje nezadovoljstvo njegovim ponašanjem i najavljenim odlukama.

Dodao je da postoje odluke visokog predstavnika koje su dobre i koje su nastojale zaštititi ustavni poredak u Bosni i Hercegovini, ali su one nažalost bile nedovoljne i nedorečene. Radi nedorečenosti tih odluka visokog predstavnika, istakao je Komšić, rasle su političke tenzije, kao i nastojanja da se Bosna i Hercegovina dodatno etnički podijeli sve do njene potpune disolucije.

– Nažalost, primjetno je da se visoki predstavnik relativno loše nosi sa takvim političkim nastojanjima. Potrebno je posebno istaći da postoji velika disproporcija između stavova iznesenih u njegovom izvještaju u odnosu na ono šta visoki predstavnik zaista radi na prevazilaženju ovih problema. Njegova dijagnostika problema, koji se tiču ponašanja aktera iz entiteta Republika Srpska, u kojima oni govore o nekom navodnom mirnom razlazu, mirnoj disoluciji ili entitetskim nadležnostima, svakako je točna, ali njegovu dijagnozu ne prate adekvatne aktivnosti – dodao je Komšić.

Naglasio je da cijeni svako nastojanje visokog predstavnika da, kada nastanu blokade u funkcioniranju državnih institucija, on svojom ulogom medijatora pokuša riješiti nastale blokade jer je to  svakako njegova obaveza, propisana Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma.

Posebno smo zabrinuti, kako je dodao, izjavom premijera jedne susjedne zemlje, da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje takvih izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji odgovara političkim interesima susjedne države, a na štetu suvereniteta Bosne i Hercegovine.

– Ovdje, naravno, mislim na premijera i Vladu susjedne države Hrvatske. To može biti značajan dokaz i pokazatelj pristranosti visokog predstavnika, što onda otvara brojna druga pitanja. Jedno od tih pitanja odnosi se na to da je stvaranje etnički čistih teritorija u Bosni i Hercegovini pod faktičkom kontrolom susjednih država, što je visoki predstavnik učinio kroz nametnuti model izbora za gornji dom zakonodavnog organa u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Takvo nešto sigurno nije dobra niti odgovarajuća praksa – dodao je Komšić.

Posebno je istakao jednu rečenicu iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, koje kaže da izbor za Dom naroda, temeljen na etničkoj pripadnosti i po mjestu prebivališta nije u skladu sa europskim standardima. Nažalost, rekao je Komšić, upravo je visoki predstavnik izbore za entitetski dom naroda temeljio na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, dajući živim ljudima etnički koeficijent ili različitu matematsku vrijednost, što je izraz krajnje diskriminacije i u potpunoj je suprotnosti sa ključnim prioritetima koje Europska unija stavlja Bosni i Hercegovini kao obavezu.

Time je visoki predstavnik, prema Komšićevim riječima,  usporio napredak Bosne i Hercegovine unutar europskih integracija.

Republika Hrvatska ne prepoznaje Željka Komšića kao legitimnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – hrvatski veleposlanik

Nakon što je Željko Komšić završio izlaganje pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, obratio se i hrvatski veleposlanik Ivan Šimonović, kazavši da Komšić nije legitimno izabran na tu funkciju.

– U vezi prisustva gospodina Komšića na današnjem sastanku i njegovih zaključaka želim ukazati da ga Republika Hrvatska ne prepoznaje kao legitimnog člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine – rekao je Šimonović.

Spomenuo je izmjene Izbornog zakona te dodao da se nada da će one spriječiti takve manipulacije u budućnosti. (2.11.)

Schmidt odgovorio Komšiću: Ja odluke donosim sam

SARAJEVO – Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt odbacio je optužbe što ih je na njegov račun na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a iznio predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je izjavio kako Schmidt odluke donosi pod utjecajem iz Zagreba odnosno lobiranja premijera Andreja Plenkovića.

– Ja svoje odluke donosim sam. Neki su zadovoljni, neki nisu, ali dugoročno bi ih svi trebali prihvatiti. Moj posao je ispraviti nešto što ne funkcionira – kazao je Schmidt gostujući u programu javnog servisa BiH.

On je Komšiću rekao da je Vijeće sigurnosti UN-a mjesto gdje se bi trebao pričati o osobnim stajalištima ili pozicijama već prezentirati isključivo činjenice. Dodao je kako je njegov posao djelovati a ne biti pukim promatračem problema u funkcioniranju države.

Schmidt je u redovitom šestomjesečnom izvještaju o stanju u BiH upozorio Vijeće sigurnosti UN-a na “do sada nezabilježenu” razinu napada na same temelje Daytonskog sporazuma a kao izravnog krivca za to označio je lidera predsjednika RS Milorada Dodika odnosno njegovu politiku i postupke kojima dovodi u pitanje opstanak BiH.

Na pitanje ima li namjeru smijeniti Dodika nastavi li on sa svojom secesionističkom politikom, Schmidt je u petak kazao kako su sve karte i opcije na stolu no to je odluka o kojoj mora dobro razmisliti. Dodik će od 22. studenoga morati na suđenje pred Sudom BiH po optužnici koja ga tereti za neprovođenje odluka visokog predstavnika. (3.11.)

Ministar vanjskih poslova BiH: Otvaranje pregovaračkog procesa do kraja godine značilo bi veoma mnogo za BiH

SARAJEVO – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u Sarajevu je izjavio da 54 osobe čekaju na evakuaciju iz Gaze, 27 državljana Bosne i Hercegovine sa srodnicima.

Moguće je i da popis imena bude proširen, dodaje Konaković napominjući da oko 500 osoba dnevno napušta Gazu od oko 8.000 zainteresiranih za evakuaciju.

Napominjući da Izrael i Egipat odlučuju o brzini i redu evakuacije, Konaković je rekao da će bosanskohercegovačka strana učiniti sve što može kako bi se njeni državljani vratili kućama. On se nada da će to biti za nekoliko dana pod uvjetom da ostane na snazi sadašnji koncept da stranci mogu napuštati to područje. Upitan ima li informacija koliko su bh. građani sigurni tamo, Konaković odgovara da u Gazi nitko nije siguran u situaciji kad ubojiti projektili padaju i po civilnim objektima.

Inače je Ministarstvo vanjskih poslova BiH odmah po početku sukoba formiralo Krizni stožer i članovi su uglavnom u komunikaciji s bh. veleposlanicima čiji posvećeni angažman je Konaković pohvalio.

On je još govorio o detaljima Ministarske konferencije pod nazivom “Veća, jača Europska unija čini EU spremnom za proširenje, a buduće članice spremnim za pristupanje”, kojoj je prisustvovao u Berlinu odakle se vratio s pozitivnim osjećajima jer Europska unija, po njegovim riječima, ozbiljnije i konkretnije nego ikad ‘pokazuje namjere prema području zapadnog Balkana’.

Otvaranje pregovaračkog procesa do kraja godine značilo bi veoma mnogo za Bosnu i Hercegovinu, naveo je.

 – Europska unija je ponudila ruku, konkretne projekte, fondove, procese i imamo povijesnu priliku – izjavio je ministar vanjskih poslova BiH napominjući da su sad na potezu političke strukture unutar BiH od kojih EU traži integracijske korake, a ne nesuglasice. (3.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)