Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Pripadnici bosanskohercegovačkih službi spašavanja koji su u proteklih desetak dana učestvovali u operacijama spašavanja unesrećenih građana Turske u pokrajini Hatay, koju je, između ostalih, pogodio razoran zemljotres 6. februara, doputovali su u Bosnu i Hercegovinu.
Pripadnike Gorske službe spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine (GSSFBiH) i Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje iz ruševina – USAR Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) dočekao je ispred sarajevske Vijećnice veliki broj građana i članova porodice.
Kako je medijima kazao predsjednik Gorske službe spašavanja FBiH Dženadin Veladžić, bh. spasioci su se vratili iz teške misije u Turskoj gdje su timovi i psi su stopostotno obavili svoje zadatke na terenu.
“Ovi ljudi su zaista heroji, učestvovali su u svim mogućim dešavanjima, ostvarili impozantne rezultate i za to su dobili priznanja i zahvalu turskog naroda. Ponosni smo, jer smo osvjetlali obraz Bosni i Hercegovini”, izjavio je Veladžić.
Ekipe iz drugih dijelova BiH nastavile su put ka svojim domovima, dok je za spasioce u Sarajevu organiziran doček u Centru za operacije deminiranja i uklanjanja NUS-a. (19.02.)
Krišto i Konaković prisustvovali otvaranju Konferenciji o sigurnosti u Minhenu
MINHEN – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković prisustvovali su otvaranju Konferencije o sigurnosti u Minhenu.
Prvom danu ovogodišnje sigurnosne konferencije prisustvovalo je više od 45 šefova država i vlada, te ministri odbrane i vanjskih poslova, kao i čelnici mnogih međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva, a centralna tema razgovora bila je invazija Rusije na Ukrajinu kao prekretnica u globalnoj politici i najveći evropski sigurnosni izazov, kao i ostala pitanja.
Minhenska sigurnosna konferencija bila je prilika da se iskoriste ti kontakti za promociju Bosne i Hercegovine, a ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u razgovoru za Fenu je ocijenio da je BiH uvijek kao tema poželjna za razgovore, ali to bh. predstavnici vlasti dugo nisu radili.
Smatra da će nova energija Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara u kratkom roku pokazati da diplomatija BiH može puno bolje.
Konaković je prokomentirao i Berlinski proces naglašavajući da će BiH nastaviti aktivno biti dijelom ovog procesa, te je kazao da se nada i brzom ratificiranju potpisanih sporazuma čiji je cilj regionalno povezivanje, slobodno kretanje građana zapadnog Balkana, posebno veća mobilnost studenata, istraživača i profesora. (17. i 18.02.)
Godinu dana rata u Ukrajini – statistika i činjenice
SARAJEVO – Ovog 24. februara navršit će se puna godina dana od kako je Rusija počela invaziju na Ukrajinu, a napadi ruskih snaga zabilježeni su u većim gradovima širom Ukrajine, uključujući Berdjansk, Černigov, Harkov, Odesu, Sumi i glavni grad Kijev.
Zapadni dužnosnici tvrdili su da bi po opsegu rat mogao biti najveći u Evropi od 1945. godine. U međuvremenu Ured visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) potvrdio je više od 7.155 smrtnih slučajeva civila od čega 438 djece, dok je 11.662 ranjeno.
Rat je rezultirao humanitarnom krizom, jer su hiljade Ukrajinaca pobjegle na zapad svoje zemlje i u inostranstvo. Susjedna Poljska zabilježila je najveći broj prelazaka granice iz Ukrajine, oko 9,5 miliona do početka februara 2023. godine, a slijede je Rusija, Mađarska i Rumunija.
Rusija je 2021. godine imala četvrtu najveću budžetsku potrošnju na vojsku na svijetu, s gotovo 66 milijardi američkih dolara. Poređenja radi, Ukrajina je potrošila gotovo šest milijardi američkih dolara. Međutim, Ukrajina je primila vojnu pomoć od zapadnih zemalja, a najveći iznos dolazi od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Aktivno vojno osoblje Rusije bilo je za četiri puta brojnije od Ukrajine. Ukupan broj ruskih aviona bio je 13 puta veći, broj oklopnih vozila 2,4 puta, a mornarička flota 16 puta veća od ukrajinske.
Zapadne zemlje, poput članica Evropske unije (EU), Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i SAD-a uvele su sankcije Rusiji. Ograničenja su, među ostalima, bila usmjerena na finansijski sektor, pojedince povezane s vladom i izvoz visokotehnoloških proizvoda u Rusiju.
EU je također zabranila ruskim avio kompanijama pristup svom zračnom prostoru, dok je Njemačka zaustavila certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2. Albanija, Australija, Kanada, Japan, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Singapur, Južna Koreja i Tajvan najavili su daljnje sankcije. (19.02.)
Trideset godina diplomatskih odnosa BiH i Češke
PRAG – Ove godine obilježava se 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Češke, ali i Slovačke. U Ambasadi Bosne i Hercegovine u Pragu obilježit će veliko prijateljstvo i partnerstvo između dvije zemlje.
Ambasadorica BiH u Češkoj Martina Mlinarević u razgovoru za Fenu podsjeća da je prvi predsjednik Češke, pokojni Vaclav Havel, bio i prvi strani predsjednik koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu odmah nakon rata, u decembru 1995. godine.
Ističe da se to potvrdilo i tokom češkog predsjedavanja Evropskom unijom u drugoj polovici 2022. godine, kad je BiH dobila status kandidata za članstvo, a iskreno i prijateljsko lobiranje Češke Republike uvelike je pomoglo toj odluci.
“Naši bilateralni odnosi su jako dobri, bez neriješenih pitanja, sa izuzetno puno stvari koje nas vežu kroz povijest, kulturu, umjetnost. Važno je istaknuti i zasluge bh. zajednice u Češkoj i Slovačkoj koji neumorno rade i svojevrsna su produžena ruka ambasade u svim aktivnostima”, kazala je ambasadorica. (17.02.)
Gervalla-Schwarz: Ne dopuštamo drugu Republiku Srpsku, i jedna bi već mogla biti previše
PRIŠTINA – Ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gervalla-Schwarz smatra da bi potpuno međunarodno priznavanje realnosti nezavisnosti Kosova bio signal nacionalistima u Srbiji da destabiliziranje susjeda poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije nije recept za uspjeh.
“Priznanje Kosova bio bi ogroman, čak i historijski doprinos stabilnosti i miru”, istakla je u intervjuu za Fenu šefica kosovske diplomatije Gervalla-Schwarz.
Kosovo je drugačije od Bosne i Hercegovine, kako je rekla, iako imamo iste snage koje nas pokušavaju staviti u probleme. Međutim, Kosovo nije podijeljeno u strukturi vlasti. Vlada Kosova prilično kontrolira i sposobna je garantirati sigurnost i vladavinu zakona, također u sjevernom dijelu, čak i protiv nasilnih kriminalnih struktura koje pokušavaju zastrašiti srpske, albanske, bošnjačke i druge građane Kosova koji žive u tom dijelu države.
Zapad mora dati odgovor, naglašava, i ne bi smio ponovno podbaciti kao što je to dramatično učinio 1990-ih u regiji, a nakon 1999. godine u vezi s Putinovom agresijom na Gruziju 2008. godine, Ukrajinu 2014. godine, što je na kraju dovelo do totalnog rata protiv Ukrajine 2022. godine.
Govoreći o normalizaciji odnosa sa Srbijom i Kosovom, Gervalla-Schwarz je naglasila da su spremni prihvatiti francusko-njemački prijedlog, kao osnovu za daljnje razgovore, ali “drugu Republiku Srpsku ne dopuštamo, jedna bi već mogla biti previše”. (18.02.)
Bećirović predložio razmatranje državnog razgraničenja BiH i Srbije
SARAJEVO – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović predložio je da se na predstojećoj redovnoj sjednici Predsjedništva BiH razmatra izvještaj Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine, u vezi sa državnim razgraničenjem između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.
Jedno od otvorenih bilateralnih pitanja u odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Srbije odnosi se na reguliranje međudržavne granice, odnosno potpisivanje Ugovora o državnoj granici. U tom kontekstu, pitanje zaključivanja ugovora o granici između dvije suverene države, u skladu s principima mirnog rješavanja sporova prema povelji Ujedinjenih nacija, predstavlja prioritetno pitanje i u interesu je obje države, smatra Bećirović.
Bećirović ocjenjuje da je jačanje dobrosusjedskih odnosa i razvoj regionalne saradnje važan aspekt izgradnje stabilnosti i uspješnog pozicioniranja Bosne i Hercegovine na međunarodnoj ravni.
Ugovorno reguliranje pitanja državne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije bilo je tema razgovora na najvišem političkom nivou, ali nije bilo sastanaka ovlaštenih komisija za granice dvije države u njihova posljednja dva mandata.
Ministarstvo civilnih poslova BiH je Ministarstvu vanjskih poslova BiH dostavilo Nacrt ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Srbije na mišljenje, početkom marta 2019. godine. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je dalo pozitivno vanjskopolitičko mišljenje shodno Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, ali daljnji postupak s tim u vezi do danas nije nastavljen. (19.02.)
BiH daleko ispod prosjeka EU po ulaganjima u istraživanje i razvoj
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je sa ulaganjem od 0,19 posto BDP-a u istraživanje i razvoj u 2021. godini bila daleko ispod prosjeka 27 zemalja Evropske unije koji iznosi 2,27 posto.
Od svih 27 članica EU, Rumunija izdvaja najmanje BDP-a 0,48 posto, a Švedska najviše 3,35 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH u publikaciji “Bosna i Hercegovina u brojevima 2022”.
Za istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini u 2021. godini izdvojeno je ukupno 74.513.000 KM. Najviše sredstava utrošeno je u sektor visokog obrazovanja 89,2 posto, zatim poslovni sektor sedam posto, državni sektor 2,4 posto i neprofitni sektor 1,4 posto.
Na poslovima istraživanja i razvoja u Bosni i Hercegovini 2021. godine, bilo je 2.492 zaposlenih, sa punim i kraćim od punog radnog vremena, od čega je 1.286 žena (51,6 posto). (16.02.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)