Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojilo prijedlog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića o izvještaju Državne komisije za granicu BiH o pitanju definiranja granice između BiH i Srbije.
Jedno od otvorenih bilateralnih pitanja u odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Srbije odnosi se na reguliranje međudržavne granice, odnosno potpisivanje Ugovora o državnoj granici.
Ugovorno reguliranje pitanja državne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije bilo je tema razgovora na najvišem političkom nivou, ali nije bilo sastanaka ovlaštenih komisija za granice dvije države u njihova posljednja dva mandata.
Potpisivanjem Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije bi se, kako navodi, “omogućila demarkacija državne granice između dvije zemlje i potvrdilo da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa stabilizacije i pridruživanja”. (22.02.)
Konaković: BiH lagano dolazi u fokus svjetskih sila
SARAJEVO – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je da se sa Minhenske sigurnosne konferencije vratio sa puno više euro-optimizma te da BiH lagano dolazi u fokus svjetskih sila što pokazuje koliko je BiH važna u geopolitičkim procesima.
Pojasnio je da je Minhenska konferencija, koja je održana od 17. do 19. februara, jedan od najvažnijih događaja u svijetu na kojem se raspravlja o međunarodnoj sigurnosnoj politici, prvenstveno o ratu u Ukrajini.
“Svi smo zajedno osjetili da Evropa zainteresiranija za BiH. Danas je primjetan ruski uticaj u BiH, jer je Rusija radila mnogo više, dok su Evropska unija i američka administracija posmatrali procese na zapadnom Balkanu”, istaknuo je šef bh. diplomatije. (20.02.)
Košarac: Prioritetno je naći rješenje za pitanje Trgovske gore
SARAJEVO – Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) kazao je u intervjuu za Fenu da je kazao je da važno što prije riješiti pitanje odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori na dobrobit 250.000 ljudi koji žive u 13 općina u slivu rijeke Une.
Podsjeća da u prethodnom mandatu to nije riješeno iako je Hrvatska uporno tražila stav Bosne i Hercegovine. Formirano je koordinaciono tijelo i ekspertski pravni tim koji je napravio strategiju te Košarac očekuje da će u narednih 20-ak dana biti formiran tim koji će pratiti primjenu pravne strategije i informirati institucije o narednim koracima.
Kaže da je primarno važno očuvati zdravlje ljudi i okoliš te implementirati sve odluke Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i parlamenta, ali i očuvati bilateralne odnose s Hrvatskom, no ne po svaku cijenu jer “ako Hrvatska ne prepoznaje značaj bh. strane zašto bi BiH bila u podređenom odnosu”.
Očekuje stoga razgovore s dužnosnicima Hrvatske, ali i Slovenije jer postoje uvjeravanja da bi se upravo Slovenija i Hrvatska mogle dogovoriti oko neke lokacije, iako Košarac nije optimista da će do toga i doći.
“To zemljište je propusno, podliježe potresima te može ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu i nadam se da ćemo kroz implementaciju međunarodnih sporazuma odbraniti naše interese”, stava je Košarac.
Hrvatska je postala zemlja članica Schengena, a ministar Košarac kaže da je i prije toga BiH imala određene zastoje na granici u ljetnom periodu što je naknadno riješeno, ali napominje da sa trenutnim značajnim problemima Ministarstvo nije upoznato, no potrebno je djelovati preventivno. (22.02.)
Spasioci FUCZ: Sve što smo ranije doživjeli nije ni blizu katastrofalnom stanju u Turskoj
SARAJEVO – Pripadnici Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje iz ruševina, USAR tim Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koji su u pokrajini Hatay u Turskoj radili na spašavanju žrtava nakon razornog zemljotresa, ističu da sve što su ranije doživjeli u oblasti spašavanja nije ni blizu katastrofalnom stanju koje su zatekli u Turskoj.
Član USAR tima FUCZ Sabahudin Spahović je u razgovoru za Fenu naveo da svi treninzi koje su radili ovdje, s međunarodnim organizacijama, kao i zajedničke vježbe, nisu mogli približiti niti jedan promil onoga što su doživjeli na terenu.
“To je nešto nevjerovatno i neviđeno. Niko od nas, za vrijeme putovanja prema Turskoj, u razgovoru nije mogao uopće poimati, dokučiti niti jednom jedinom mišlju šta nas očekuje”, kazao je Spahović. Ističe da je stanje koje su zatekli na terenu kada su došli u Tursku bilo katastrofalno, te da je to i danas, nakon što su se vratili u BiH, vrlo teško riječima opisati.
Nada se da će oni kojima to bude potrebno, uz pomoć ljudi koji su već pokrenuli akciju pružanja pomoći psihoterapije, uspjeti odagnati te misli, izboriti se sami sa sobom i da će naći snage da komuniciraju sa stručnim osobama.
Član USAR tima FUCZ Alden Ćesko koji je zajedno sa svojim potražnim psom učestvovao u akcijama traženja osoba ispod ruševina u Hatayu, kaže za Fenu da je ovo prvi put u životu da se susreće sa takvom katastrofom.
Radili su u zgradi gdje je 99 posto ljudi pod ruševinama bilo mrtvo tako da nisu mogli pronaći nijednu živu osobu. Napomenuo je da njihovi potražni psi nisu obučeni da traže mrtve osobe, nego samo za žive osobe u lavinama, ruševinama i na otvorenim prostorima. (22.02.)
UNDP BiH – 53 javne kuhinje širom Bosne i Hercegovine hrane gotovo 18.000 ljudi
SARAJEVO – Svjetski dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. februara svake godine, ima za cilj skrenuti pažnju na važnost socijalne zaštite i jednak pristup ekonomskim, političkim i društvenim pravima za sve.
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) provelo je istraživanje povodom tog dana koje je pokazalo da u Bosni i Hercegovini trenutno postoje 53 organizacije za podjelu besplatnih obroka, pri čemu se 34 objekta nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine, 18 objekata u Republici Srpskoj i jedan u Brčko Distriktu BiH. Najvećim brojem objekata upravljaju humanitarne/neprofitne organizacije u BiH.
Trenutni broj korisnika u 53 javne kuhinje u BiH je blizu 18.000. Broj korisnika se povećao za blizu 500 u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu. U 2021. je došlo do blagog pada broja korisnika u odnosu na 2020. godinu, što se može dovesti u vezu s pandemijom COVID-19.
Važno je napomenuti da je broj osoba koje se susreću sa svakodnevno otežanim pristupom hrani i do deset puta veći, prema procjenama UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, ali zbog različitih barijera ne ostvaruju svoje pravo na topli obrok kroz javne kuhinje.
Najzastupljenije ugrožene kategorije društva među korisnicima javnih kuhinja su penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe s poteškoćama u razvoju, te pripadnici romske populacije. (20.02.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)