go to the original language article
Zemlje EU su u petak, na osnovu teksta koji je pripremilo poljsko predsjedništvo, postigle zajednički stav o propisima koji se odnose na korištenje novih genetskih tehnika (NGT) u oplemenjivanju biljaka. Pregovori s Europskim parlamentom o ovom pitanju mogli bi započeti krajem aprila.
U petak su ambasadori zemalja članica pri EU, pod vodstvom poljskog predsjedništva, završili pregovore koji su trajali više od godinu i pol i koje su vodila tri prethodna predsjedništva, špansko, belgijsko i mađarsko, o novim regulacijama o NGT.
Radi se o izuzeću biljaka nastalih korištenjem nekih tehnika NGT iz restriktivnih propisa koji se tiču genetski modificirane hrane, takozvane GMO, kojima su dosad bile podložne. To nije imalo opravdanja, jer – kako uvjeravaju europski zakonodavci – razlike između NGT i GMO su previše značajne da bi tehnike bile regulirane na isti način. U slučaju GMO dolazi do križanja vrsta, a u biljke se unose cijeli “paketi” stranih gena, iako genomske tehnike omogućuju tako precizne modifikacije da bi do njih moglo doći u prirodi. Nove regulacije omogućavaju povećanje otpornosti biljaka na klimatske promjene, kao što su suše ili poplave, te smanjenje upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva.
Predložena legislacija dijeli biljke NGT na dvije kategorije, koje će podlijegati različitim regulacijama. Prva je NGT1, što su biljke podvrgnute tako malim modifikacijama da ih je također moguće postići konvencionalnim metodama, a nove genomske tehnike jednostavno ubrzavaju taj proces. Druga grupa je NGT2, što su biljke gdje je došlo do više od 20 modifikacija, a takav efekt u prirodi bi bilo teško postići.
Prva grupa treba biti izuzeta iz GMO propisa, dok će druga i dalje podlijegati restrikcijama, a uzgajivači su obvezni provoditi procjenu rizika povezanu s uzgojem biljaka i dobiti odobrenje za njihovo stavljanje na tržište. Zemlje će moći zabraniti uzgoj NGT2.
Dogovoreni nacrt uredbe također izuzima primjenu NGT tehnika u ekološkim uzgojima.
Zemlje članice sada će započeti pregovore s EP, uključujući i o pravilima patentiranja i označavanja NGT. Ovdje, kako kažu u Bruxellesu, pregovori mogu biti komplicirani, jer postoji samo nekoliko novih genetskih tehnologija i sve su nečije vlasništvo. Uglavnom su to univerziteti ili istraživačke jedinice koje ih licenciraju velikim kompanijama, a ove proizvode već modificirano sjeme.
Tržištem trenutno dominiraju četiri međunarodne multinacionalke, dok zemlje EU smatraju da bi uzgoj trebao biti široko dostupan poljoprivrednicima, a ne ostati u rukama velikih korporacija. Zato je u nacrtu uredbe predviđeno osnivanje stručne skupine za patente na NGT, a dokument obvezuje EK da godinu dana nakon stupanja na snagu regulacija pripremi izvješće o utjecaju patentiranja, uključujući na uzgoje i konkurentnost sektora. Pregovori će takođe uključivati i pravila označavanja biljaka NGT, posebno onih iz druge kategorije.
Kako saznaje PAP iz izvora u EU, iako su zemlje EU postigle sporazum o daljnjim pregovorima, mišljanja glavnih gradova su podijeljena. Predvodnik u uzgoju biljaka korištenjem NGT u Europi je Velika Britanija, dok u EU postoji nekoliko zemalja takozvanih “jastrebova”, koje bi željele usvojiti britanske metode, uključujući i dopuštanje korištenja NGT u organskoj proizvodnji. To su, između ostalih, Švedska, Danska i Španija.
Tu su i skeptične zemlje, među kojima su – iako iz različitih razloga – Njemačka i Austrija. Skepticizam Austrije proizlazi iz činjenice da je ta zemlja lider, odgovorna za 25% ekološke proizvodnje u EU, pa zbog ekonomskih razloga ne želi dopustiti u svojih usjevima biljke NGT. Skepticizam Njemačke temelji se na političkim razlozima, jer se tamošnji ministarstvo poljoprivrede još uvijek nalazi u rukama Zelenih, koji se distanciraju od NGT.
U Poljskoj tema NGT godinama nije bila predmet rasprava. Još 2023. godine – nakon što je EK predstavila nacrt propisa – vlasti su ga negativno ocijenile. Ministarstvo poljoprivrede nedavno se bavilo tim pitanjem, a vladajući su spremni za pregovore.
Pozitivno su na angažman pristupile velike europske poljoprivredne organizacije, poput COPA i COGECA, koje su u srijedu u svojoj izjavi istaknule značaj zakonodavstva za osiguranje prehrambene sigurnosti u Europi i obnovu inovativnosti. (14..03.2025)