go to the original language article
Posjet najvećoj luci u Europi, onoj u Rotterdamu, obavio je povjerenik za održivi prijevoz i turizam, Apostolos Tzitzikostas. Također je učestvovao kao glavni govornik na “Europskom samitu za kruzing”, u okviru “CLIA Cruise Week”, dok je imao radni sastanak s generalnim direktorima kompanija za kruzing i brodogradilišta iz cijelog svijeta.
Luka Rotterdam godišnje ugosti 28.000 prekooceanskih brodova i 91.000 riječnih brodova, dok je prošle godine upravljala s 435,8 miliona tona tereta.
“Luka Rotterdam nije samo najveća u Europi, već je i lider u energetskoj tranziciji, ulažući u velikoj mjeri u održivu električnu energiju, infrastrukturu zelenog vodika i korištenje čistih oblika energije na svojim kopnenim instalacijama”, naglasio je povjerenik, ističući da je također “najvažnija luka za opskrbu, nudeći alternativna goriva i pripremajući budućnost opskrbe vodikom i amonijakom”.
“To je luka koja prednjači, inovira i već primjenjuje mjere integrirane europske strategije za luke, koju ćemo predstaviti u drugoj polovici godine”, rekao je g. Tzitzikostas.
Povjerenik je imao sastanak s generalnim direktorima kompanija za kruzing i brodogradilišta iz cijelog svijeta, s kojima je razmijenio mišljenja o “izazovima, budućnosti i perspektivama europskog kruzinga, ali i o nadolazećim promjenama u okviru tranzicije u novo doba”, kako se navodi u relevantnom priopćenju.
G. Tzitzikostas je naglasio važnost vodeće pozicije koju Europa zauzima u izgradnji kruzera, jer su “europska brodogradilišta jedina koja globalno grade emblematska i najsuvremenija plovila”, dok je naglasio “pozitivne ekonomske perspektive za sektor, s predviđenom godišnjom stopom rasta od 4% – 5% globalno, već potražnjom koja nadmašuje potražnju prije pandemije”.
Osim toga, u središnjem govoru na Europskom samitu za kruzing, g. Tzitzikostas je istaknuo, među ostalim, da je “tematika događaja iznimno kritična za budućnost europskog kruzinga, jer uključuje prioritetne teme poput infrastruktura za kruzere, konkurentnost sektora, odgovorno upravljanje turizmom, održiva goriva i vještine ljudskih resursa koji rade u kruzingu.
“Kruzing je sektor od ogromne ekonomske važnosti za Europu, povezujući kontinent s ostatkom svijeta”, rekao je.
Povjerenik je također govorio o “izazovima s kojima se suočava kruzing, u današnjem okruženju s globalnim napetostima i regionalnim nestabilnostima, koje neizbježno utječu na pomorske operacije”.
Što se tiče sigurnosnog pitanja, g. Tzitzikostas je naglasio da je “sigurnost i zaštita putnika i posade uvijek naš apsolutni prioritet” i odmah dodao: “Današnja stvarnost zahtijeva od nas da budemo stalno na oprezu. Zahtijeva da se brzo prilagođavamo. I to radimo. Ulažemo u snažan i koordiniran pristup sigurnosti na moru, na razini EU, naravno, ali i u suradnji s našim međunarodnim partnerima”.
Govoreći o pitanju “konkurentnosti europskog kruzinga”, povjerenik je napomenuo da “sektor kruzinga ima ključnu ulogu u turističkom krajoliku Europe, u promicanju ekonomskog rasta u obalnim područjima i isticanju ljepote našeg kontinenta” te da “Međunarodna udruga kruzinga (CLIA) naglašava doprinos sektora zaposlenju, ekonomskom rastu i tehnološkom napretku”.
“Doista, kruzing sektor inovira i predstavlja ključni faktor u europskoj brodograđevnoj industriji, ali moramo prepoznati da se danas suočava sa značajnim izazovima. Razumijem tanku ravnotežu između promicanja ekonomskog rasta i osiguravanja ekološke održivosti. Ovaj dvostruki pristup oblikuje naš pristup podršci tranzicije sektora kruzinga. To osobno vidim kao prednost. Konkurentnost i održivost moraju ići ruku pod ruku. To je jedini put za osiguranje dugoročnog uspjeha sektora. Za Europu su ključna ekonomska otpornost i vodeća uloga kruzinga. Nova integrirana europska strategija za pomorstvo, koju pripremamo, prenosi upravo tu ambiciju u pomorski sektor. Uključene su teme poput obnove flote i rekonstrukcije, financiranja i ulaganja, inovacija, međunarodne suradnje i aspekata sigurnosti i obrane. I sektor kruzinga će zasigurno imati ključnu ulogu, posebno u odnosu na moderne brodogradnje i rekonstrukcije”, nastavio je g. Tzitzikostas.
Što se tiče održivosti sektora, g. Tzitzikostas je naglasio da pravila postoje, kao i volja EU za podržavanje kruzinga u procesu tranzicije. “Ali osim financiranja i regulacije, potrebna nam je i suradnja. Kompanije za kruzing, nacionalne vlasti i operateri luka moraju surađivati i ulagati u nova održiva goriva i inovativne tehnologije. Sjednica Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u travnju bit će ključni trenutak za stvaranje istinski ravnopravnih uvjeta konkurencije na globalnoj razini za pomorski sektor. Moramo hitno usvojiti ambiciozan paket srednjoročnih mjera. Također, digitalizacija će doprinijeti povećanju učinkovitosti, smanjenju ugljičnog otiska pomorskog sektora”, istaknuo je.
Povjerenik je također istaknuo potrebu za obukom i unapređenjem vještina radnika u sektoru kruzinga, dok je luke nazvao od vitalnog značaja za kruzing, za koje je naglasio da “moraju biti opremljene kako bi se suočile s budućim izazovima”.
“Već radimo na novoj europskoj strategiji za luke, koja će razmotriti sva pitanja. Ekonomsku sigurnost i kibernetičku sigurnost, konkurentnost, održivost, vojnu mobilnost, energetsku tranziciju i otpornost. Sektor kruzinga bit će ključni partner u oblikovanju ove strategije”, rekao je.
Na kraju, g. Tzitzikostas je pozvao ljude iz sektora kruzinga da surađuju “kako bismo svi zajedno osigurali da sektor ostane na čelu inovacija, ključna pokretačka snaga europske ekonomije i pionir u ekološkoj održivosti”.
“Na taj način će i stalno rasti broj putnika u kruzingu”, zaključio je povjerenik za održivi prijevoz i turizam.