Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

NEW YORK – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnio je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija šestomjesečni izvještaj o prilikama u Bosni i Hercegovini ističući da je jedan od ključnih izazova u provođenju Daytonskog sporazuma Republika Srpska jer predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik otvoreno zagovara nezavisnost i čak i javno govori o tome kako bi RS mogla postati dio Srbije.

Rusija, kao predsjedavajuća Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno je izrazila nezadovoljstvo zbog prisustva Schmidta sastanku, međutim nije uspjela zabraniti Schmidtovo obraćanje. Napetosti su nastale zbog toga što Rusija smatra da Schmidt nema pravo govoriti uime međunarodne zajednice. Umjesto toga, oni tvrde da je Schmidtova uloga ograničena na njegovo lično mišljenje.

“Pozivi za policijsku jedinicu koja bi provodila tzv. monitoring granice između entiteta jasno ugrožavaju državne institucije i potkopavaju jedinstvo zemlje. Bosna i Hercegovina ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom entitetu i demokratiju u drugom”, kazao je visoki predstavnik.

BiH je jedina postjugoslavenska država koja još nije riješila pitanje državne imovine iz vremena Jugoslavije te je potrebno uspostaviti ravnopravne odnose i funkcionalnu saradnju između oba entiteta kako bi se osiguralo jedinstvo države i napredak na putu prema EU, kazao je.

Zasjedanje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (Foto: FENA/UN)

Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije ujedinjeno su podržali korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika Christiana Schmidta u BiH u smislu nametanja zakonskih rješenja kojima je odblokiran proces formiranja vlasti u jednom od dva entiteta Federaciji BiH.

Izrazili su zabrinutost zbog međuetničkih tenzija i secesionističkih pokušaja predsjednika Milorada Dodika nakon što je tražio nadgledanje međuetničke granice policijskih snaga u Republici Srpskoj što dovodi do stvaranja podjela.

S druge strane, Kina i Rusija su imale drugačiju reakciju na izvještaj o stanju u BiH. Kina je pozvala na oprez kada je u pitanju uloga specijalnog predstavnika u BiH, navodeći da bi se trebalo poštovati princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

Rusija je imala žestok stav i kritizirala zapadne zemlje zbog njihovog odnosa prema BiH. Predstavnik Rusije pozvao je na ukidanje Ureda visokog predstavnika, koji je prema njima bio nelegitiman, i optužio zapadne zemlje da se kolonijalno ponašaju prema BiH.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, nakon Schmidtovog izvještaja o situaciji u Bosni i Hercegovini, obratila se Vijeću sigurnosti UN-a kazavši da je glavna prijetnja BiH kršenje Daytonskog sporazuma, a ne političke izjave. Smatra da je to ugrozilo vladavinu prava, a krivični zakoni su postali ruglo pravne države. (10.05.)

Fokus BiH ostaje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto obratila se medijima povodom 100 dana rada novoimenovanog Vijeća ministara. (Foto: FENA/Harun Muminović)

SARAJEVO – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto kazala je u obraćanju novinarima povodom obilježavanja 100 dana rada te novoimenovane državne vlade, da je obrađeno 530 materijala, odnosno tačaka dnevnog reda.
To podrazumijeva, od usvojenih zakonskih prijedloga, do različitih prijedloga akcijskih planova, strategija, odluka, rješenja, ugovora o zajmu, sporazuma o kreditnim zaduženjima itd.

Napomenula je da je Vijeće ministara BiH u parlamentarnu proceduru uputilo tri prijedloga zakona, od kojih je jedan, Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu usvojen. Ocijenila je da je to velika stvar za institucije BiH koje već dugi niz godina nisu imale proračuna u tekućoj kalendarskoj godini.

“Također smo uputili zakon o službi u Oružanim snagama i zakon o slobodi pristupa informacijama”, navela je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, te dodala da su usvojene i određene strategije i akcijski planovi.

Navela je kako su kroz ovaj mandatni period intenziviran dijalog s dužnosnicima Evropske unije, deblokirani sastanci BiH u okviru odbora i pododbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvojen je i Plan ekonomskih reformi u BiH za razdoblje 2023-2025. godina koji je dostavljen Evropskoj komisiji.

“Naš fokus ostaje i dalje na 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Kako i kojom dinamikom ćemo u budućnosti ići si tim ovisi od nas. Kao predsjedavajuća Vijeća ministara ću se zalagati za naš dijalog, za međusobno uvažavanje”, kazala je Krišto, dodajući da je to prilika za stabilizaciju političkih prilika u BiH i stvaranje pretpostavki za napredak, rast i razvoj.

Što se tiče najava u vezi plinskih interkonekcija, napomenula je da BiH ima nerazvijen plinski sistem u odnosu na zemlje regije i isključivo je ovisna o snabdijevanju prirodnim plinom samo iz uvoza i to jednim transportnim pravcem. (10.05.)

U Bosni i Hercegovini trenutno na snazi 12 zakona o oružju

(Foto: FENA/Ilustracija)

SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini je trenutno na snazi 12 zakona o oružju, koji su djelomično usklađeni sa Direktivom Evropske unije o oružju. Neki od njih predviđaju mogućnost legalizacije oružja, što znači da ga građani mogu predati, a da krivično ne odgovaraju. U 2022. godini u Bosni i Hercegovini registrirano 348.692 komada oružja.

To je za Fenu izjavio predsjedavajući Koordinacionog odbora kontrole malog oružja i lakog naoružanja (SALW) Ermin Pešto govoreći o radu tog odbora, kampanjama usmjerenim na smanjenje nelegalnog oružja u BiH, količini registriranog i oduzetog oružja te podizanju svijesti o posjedovanju oružja.

Pešto ističe da podaci ministarstava unutrašnjih poslova u BiH govore da su nesretni slučajevi uzrokovani vatrenim oružjem podjednako česti u svim dijelovima BiH, uključujući Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH. (10.05.)

Brojnim kulturnim događajima obilježen Dan Evrope u BiH

Upriličen svečani koncert Sarajevske filharmonije u Vijećnici povodom Dana Evrope. (Foto: FENA/Harun Muminović)

SARAJEVO – Brojnim kulturnim događajima, polaganjem cvijeća na spomen-obilježjima u Bosni i Hercegovini obilježen je 9. maj – Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope. Tim povodom upriličen je svečani koncert Sarajevske filharmonije Vijećnici.

Dana 8. maja 1945. godine u 23.01 sati njemačka vrhovna komanda u Berlinu potpisala kapitulaciju. Sa slobodarskim snagama Evrope i svijeta, 78 godina kasnije, obilježava se 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, što je najveća pobjedu naroda Evrope i svijeta.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić kazala je sloboda plaćena ljudskim životima, među kojima je mnogo građana, a Sarajevo je izraslo u moderan, otvoren olimpijski grad, ali u zenitu njegove snage, moći i ljepote, ponovo je nasrnuo fašizam.

“Državnost BiH je bila na najtežem iskušenju, ali odbranjena je na istoj platformi – na antifašizmu. Sarajevo se u Drugom svjetskom ratu i protekloj agresiji branilo i odbranilo životima svojih građana, srcem, prkosom i snom o slobodi”, poručila je Karić.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler obratio se brojnim zvanicama u sarajevskoj Vijećnici povodom obilježavanja Dana Evrope. (Foto: FENA/Harun Muminović)

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler naglasio je da su Vijećnica i grad Sarajevo simboli otpora prema mržnji, ali i tolerancije, razumijevanja i demokratije. Oni su čisti prikazi evropskih vrijednosti ovoga grada.

“Prije 78 godina okončan je jedan od najvećih zločina našeg vremena, užas zbog kojeg i danas preispitujemo svoju ljudskost. Poraz nacizma i fašizma pokazao je da ideologije mržnje nikada neće biti na pobjedničkoj strani”, rekao je Sattler.

Podsjetio je da se danas slavi i Dan Evrope, kada su različite kulture i zemlje, na ruševinama Drugog svjetskog rata izabrale partnerstvo umjesto neprijateljstava i osvete, a savezništvo nad izolacijom. (09.05.)

Policijsko zlostavljanje pritvorenika i dalje je ozbiljan problem u BiH

(Foto: FENA/Ilustracija)

STRASBOURG – Zlostavljanje pritvorenih osoba i dalje je ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini koji zahtijeva adekvatno djelovanje bh. vlasti, navedeno je u posljednjem izvještaju Komiteta za prevenciju mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Evrope o BiH u kojem se istovremeno konstatira izostanak učinkovite reakcije na njegove prethodne preporuke.

Tokom posjete BiH delegacija CPT-a ispitala je postupanje različitih policijskih agencija prema uhapšenim osobama, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine, te učinkovitost tužilačkih istraga o navodima zlostavljanja policije, kao i postupanje s pritvorenicima u četiri zatvorske ustanove u nadležnosti Ministarstava pravde FBiH i državnog ministarstva.

CPT je, kao i prilikom prethodne posjete 2019. godine, ponovno zaprimio brojne navode o fizičkom maltretiranju pripadnika policije prema pritvorenim osobama, posebno od pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Smatraju da taj ozbiljan problem zahtijeva snažnu akciju vlasti BiH, uključujući formalnu izjavu na najvišem političkom nivou kojom se izražava politika nulte tolerancije prema nedoličnom ponašanju policije, ciljane aktivnosti obuke o profesionalnom intervjuiranju osumnjičenika za krivična djela, te uvođenje audio-video snimanja svih policijskih razgovora. (11.05.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)