Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRISEL – Ne možemo više dozvoljavati da drski secesionista i njegovi sljedbenici sistematski potkopavaju Bosnu i Hercegovinu zbog čega bi Evropska unija trebala konačno uvesti sankcije predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, navodi se u zajedničkoj izjavi zastupnika Evropskog parlamenta.
Saopćenje su izdali predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta David McAllister (EPP, Njemačka), stalni izvjestitelj za BiH Paulo Rangel (EPP, Portugal) i predsjedavajući Delegacije Parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Romeo Franz (Zeleni, Njemačka).
Osudili su poteze Narodne skupštine Republike Srpske i usvajanje zakona o neizvršavanju odluka Ustavnog suda BiH i izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, što predstavlja direktan napad na ustavni poredak BiH i eklatantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Stoga pozdravljaju odluku visokog predstavnika za BiH da poništi ove zakone, kao i izmjene Krivičnog zakona BiH koje daju relevantnim organima za provođenje zakona i pravosudnim organima instrumente za pravilno djelovanje u slučaju pokušaja da potkopa ustavni poredak zemlje.
Nadalje, oni naglašavaju da je u svjetlu krajnje provokativnih reakcija predsjednika entiteta RS Milorada Dodika i drugih vodećih zvaničnika Republike Srpske na ove odluke, hitno potrebna dodatna akcija Evropske unije.
“Evropski parlament je više puta pozivao Vijeće da poduzme korak dalje od pukih izjava i preduzme konkretne, ciljane akcije protiv onih koji nastavljaju namjerno i sistematski podrivati ustavni i teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine riječima i djelima”, naveli su.
Kažu da je krajnje vrijeme da EU i njene države članice konačno uvedu ciljane sankcije Miloradu Dodiku – koji je već pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, ali i njegovim saradnicima, ako je potrebno na bilateralnom nivou.
“U pitanju je kredibilitet Evropske unije. S obzirom na težinu situacije u Bosni i Hercegovini, Evropska unija se ne može samo verbalno uskladiti s odlukama visokog predstavnika. Treba ga podržati konkretnim vlastitim inicijativama”, naglašava se u zajedničkoj izjavi. (05.07.)
Za ovogodišnji ‘Marš mira’ prijavljeno više od 3.000 učesnika
SREBRENICA/SARAJEVO – Trasa “Marša mira“ kojom će ove godine proći više od 3.000 ljudi i na taj način odati počast za ubijenih 8.000 Bošnjaka u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine spremna je za sve učesnike.
Predsjednik Pododbora “Marš mira 2023” Suljo Čakanović kazao je Feni da je on jedan od učesnika tog memorijalnog marša od kada se održava 2005. godine te ističe kako je taj pješački pohod u znak sjećanja na žrtve genocida postao sastavni dio njegovog života.
“Dok god budem mogao učestvovat ću na bilo koji način u ‘Maršu mira’. Naša poruka je jednostavna, da se nikad i nikome ne ponovi genocid. Odavanjem počasti stradalim i ubijenim od 1992. godine do jula 1995. godine doprinosimo kulturi sjećanja”, naglasio je Čakanović.
Ovogodišnji “Marš mira” održava se devetnaesti put i jedna od najznačajnijih aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a učesnici su iz BiH, dijaspore i iz svih dijelova svijeta.
Povodom 28. godišnjice od genocida otvorena je i izložba “Underground-Pod zemljom” u atomskom skloništu na Ciglanama u Sarajevu. Pored fotografija upotpunjena sa originalnim ličnim predmetima žrtava, te autentičnim audio i video materijalima.
Izložba sadrži 30 fotografija iz 14 masovnih grobnica, iz fundusa Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine i Memorijalnog centra Srebrenica, kao i predmete žrtava pronađenih u masovnim grobnicama, a bit će otvorena do 11. jula.
U julu 1995. godine, Vojska Republike Srpske je pokušala sakriti zločine sahranjujući tijela žrtava Srebrenice u niz primarnih masovnih grobnica u blizini mjesta pogubljenja. Na području srednjeg Podrinja pronađena je i ekshumirana 81 masovna grobnica s posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.
Izložba pod nazivom “Underground-Pod zemljom” smještena u atomskom skloništu – pod zemljom, s ciljem da se pokuša približiti događajima koji su prethodili genocidu putem autentičnih audio snimaka, te ukazati na razmjere genocida prikazivanjem slika i predmeta žrtava pronađenih u grobnicama na širem području Srebrenice, odnosno Podrinja.
EU odobrila 303 miliona eura za četiri infrastrukturna projekta u BiH
SARAJEVO – Evropska komisija objavila je novi finansijski paket za podršku finansiranju 14 vodećih investicionih projekata u oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru na zapadnom Balkanu. Među njima su i četiri infrastrukturna projekta koja se realiziraju u Bosni i Hercegovini, a zemlja će dodatno ostvariti korist i od četiri regionalna projekta.
Kako je saopćeno iz Delegacije EU u BiH novi paket vrijedan 2,1 milijardu eura je za ubrzanje evropske perspektive zapadnog Balkana. Ukupna vrijednost 14 novih vodećih investicionih projekata na zapadnom Balkanu je 2,1 milijardu eura.
Taj iznos uključuje bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona eura iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose samih zemalja zapadnog Balkana.
Ovo je peti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan. Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji s partnerima na zapadnom Balkanu i međunarodnim finansijskim institucijama u cilju ubrzanja evropske perspektive regiona. (04.07.)
Pored migrantske krize, krijumčarenje oružja jedan od najvećih problema
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je na Londonskom samitu iskazala jasnu političku opredijeljenost za jačanje kontrole malog oružja i lakog naoružanja u jugoistočnoj Evropi, te u tom smislu dala punu podršku usvajanju i provedbi dokumenta – mape puta za održivo rješenje na tom planu.
Istaknuto je to u povodu održavanja Regionalnog koordinacijskog sastanka koji je posvećen praćenju implementacije dokumenta – Mape puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja zloupotrebe i trgovine malim oružjem i lakim naoružanjem i pripadajućom municijom na zapadnom Balkanu do 2024. godine.
Dvodnevna konferencija, koja je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine okupila predstavnike iz cijelog regiona, prilika je za predstavljanje i analizu dosada realiziranih mjera, te razmjenu mišljenja o koordinaciji budućih zajedničkih aktivnosti.
“Evidentno je da u ovom trenutku pored migrantske krize, krijumčarenje oružja predstavlja jedan od najvećih problema s kojim se moramo i dalje baviti u smislu pronalaženja najboljih rješenja”, kazao je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić.
Podsjetio je kako posljednji incidenti, koji su se zloupotrebom vatrenog oružja, desili u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji predstavljaju veliku opomenu i upozorenje za sve, te da ta tragična iskustva nalažu dodatne obaveze u pogledu stvaranja sigurnog okruženja za sve građane.
U saradnji svih policijskih agencija u BiH, ukupno je u posljednje četiri godine prikupljeno je i uništeno oko 25.000 komada i dijelova malog oružja i lakog naoružanja, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na raniji period.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Nešić je kazao kako, s obzirom na učestale incidentne situacije, treba pooštriti uvjete za dobijanje dozvola za nabavku, te pogotovo za nošenje oružja. (04.07.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)