Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Civilne zaštite iz Bosne i Hercegovine spremne su uputiti pomoć Republici Sloveniji za saniranje šteta od katastrofalnih poplava koje su zadesile ovu državu, kazali su iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Slovenija je putem Mehanizma Evropske unije za civilnu zaštitu uputila zahtjev za pružanje međunarodne pomoći nakon velikog nevremena i obilnih padavina u kojem su poplavljeni brojni objekti i oštećene saobraćajnice.
Slovenija je u svom zahtjevu tražila pomoć u teškoj mehanizaciji neophodnoj za čišćenje terena na poplavljenim područjima, a civilne zaštite izrazile su spremnost za slanje raspoložive mehanizacije s posadama za raščišćavanje terena.
Također, traženi su i pontonski mostovi, te imajući u vidu da time raspolažu Oružane snage BiH, ministar sigurnosti Nenad Nešić je taj zahtjev proslijedio Ministarstvu odbrane BiH na dalje postupanje. (07.08.)
Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj stupa na snagu
BANJA LUKA – Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odbacilo je danas zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa o izmjenama Krivičnog zakona RS, koji je entitetska Narodna skupština usvojila.
Time su stvoreni preduvjeti za izmjene zakona stupe na snagu, a da bi s eto dogodilo potrebno je da potpis na zakon stavi još predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Suda je odlučio da zahtjev ne sadrži pravnu argumentaciju u smislu relevantnih normi i garancija Ustava RS o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, već podnosilac zahtjeva ukazuje na povredu državnih atributa Bosne i Hercegovine, kao i moguću povredu Ustava BiH.
Ovo pitanje upućeno je Ustavnom sudu RS, nakon što ranije o tome nije postignuta saglasnost na sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS za usaglašavanje zakona, propisa i akata.
Od kada je Vlada RS utvrdila ovakav nacrt zakona, a i nakon što je usvojen u NSRS-u, uslijedile su kritike novinara, domaće javnosti, ali i međunarodnih organizacija koje su upozorile da ove izmjene nisu u skladu s 14 prioriteta koje je pred BiH stavila Evropska unija.
Sporni član zakonskih izmjena usvojenih u entitetskoj skupštini 20. juna predviđa kazne od 1.000 do 6.000 KM za klevetu, iznošenje ličnih i porodičnih prilika, te javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti. (08.08.)
Nakon dvije godine rasta, u 2023. u BiH pala potražnja za radnicima
SARAJEVO – Analiza tržišta rada koju je predstavio portal MojPosao.ba pokazala je da je u prvoj polovini 2023. godine potražnja za radnicima u BiH pala za 0,9 posto.
Istaknuto je da to predstavlja preokret u odnosu na prethodne dvije godine kada je potražnja za radnicima bila u velikom porastu, te je u 2022. rasla više od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Prvi put nakon više od 10 godina pada potražnja za radnicima u IT sektoru, a raste interes za te poslove. S druge strane, najveći porast potražnje za radnicima zabilježen je u kategoriji transporta, skladištenja i logistike”, navela je direktorica operacija portala MojPosao.ba Nermana Ajanović-Hajdarpašić.
Poslodavci su u prva dva kvartala ove godine najveći broj oglasa objavili u kategorijama: komercijala – prodaja (21 posto), transport – skladištenje i logistika (9.93 posto), ekonomija i finansije (7.90 posto), elektrotehnika – mašinstvo (7.55 posto), te ugostiteljstvo i turizam (7.11 posto).
S druge strane, radnici u BiH u 2023. su najviše zainteresirani za poslove u kategorijama: administrativne usluge, nekretnine, osiguranje, komercijala – prodaja i ljudski resursi, a najmanji interes za rad u kategorijama: prevoditeljske usluge, rudarstvo, zanatske usluge, obrazovanje i konsalting.
Za rad u inostranstvu u ovoj godini, najviše su traženi profili radnika iz kategorija: ugostiteljstvo i turizam, elektrotehnika – mašinstvo, transport – skladištenje i logistika, zanatske usluge, te komercijala – prodaja. Najveća promjena od prošle godine je rast potražnje za radnicima u kategoriji transport, skladištenje i logistika, te pad potražnje za radnicima u IT sektoru.
Kada su u pitanju države iz kojih traže bh. radnike i dalje su najzastupljenije: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Srbija, UAE, Austrija, Crna Gora, te Kuvajt. U odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska, Njemačka i UAE su zemlje u kojima je porasla potražnja za radnicima iz BiH. (08.08.)
Vlada Njemačke, zbog politike RS-a, obustavlja četiri infrastrukturna projekta
SARAJEVO – Vlada Njemačke odlučila je obustaviti četiri infrastrukturna projekta u vrijednosti od 105 miliona eura u Republici Srpskoj, zbog nastavka secesionističke politike tog entiteta i njegovog predsjednika Milorada Dodika, saopćila je Ambasada Njemačke u Bosni i Hercegovini.
Među projektima od kojih je odustala njemačka Vlada je i izgradnja vjetroelektrane “Hrgud” u Berkovićima, općini u entitetu RS. Njemačka se povlači i iz projekta obnove hidroelektrane kod Trebinja, na jugu Hercegovine, kao i projekta zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne.
Nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske iz decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države, njemačka Vlada je u aprilu 2022. godine odlučila da privremeno zaustavi četiri infrastrukturna projekta.
“Međutim, nije došlo do povlačenja secesionističkih mjera koje je tražila njemačka vlada. Umjesto toga, predsjednik i Vlada Republike Srpske nastavili su s eskalacijom političke krize. Savezna vlada Njemačke je stoga sada donijela odluku da neće ponovo pokretati obustavljene projekte”, ističe se u saopćenju.
Istaknuto je da njemačka Vlada podržava približavanje BiH Evropskoj uniji (EU) i da je spremna i dalje intenzivirati suradnju sa BiH, ali temeljni zahtjev za to je očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalnog integriteta države BiH.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock najavila je sankcije u martu 2022. godine tokom službene posjete Sarajevu. Projekti su obustavljeni idućeg mjeseca zbog koraka vlasti u RS-u na “povratku nadležnosti” s države BiH na entitet RS koji su neustavni.
Dodik je kao član Predsjedništva BiH u septembru 2022. godine uložio veto na davanje agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu zbog obustave projekata i rezolucije Bundestaga. Veto nije potvrdila Narodna skupština RS-a.
Nova vlada Njemačke pozvala je u decembru 2021. godine Evropsku uniju da uvede sankcije Miloradu Dodiku, no za to nije bilo konsenzusa zemalja članica. (09.08.)
Prosječna stopa ekonomskog rasta u BiH u naredne tri godine oko tri posto
SARAJEVO – Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), u periodu od 2023. do 2026. godine u Bosni i Hercegovini može se očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od oko tri posto na godišnjem nivou. Glavna poluga tog rasta trebala bi biti domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicije.
DEP procjenjuje da bi prosječna stopa ekonomskog rasta na godišnjem nivou u 2024. mogla iznositi 2,7 posto, 2025. godine tri posto i 2026. godine 3,3 posto.
U periodu od 2023. do 2026. godine, kako u BiH tako i u svijetu, očekuje se postepena stabilizacija ekonomskih prilika što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Generalno, uz povoljniju poslovnu klimu, u periodu 2024. – 2026. godine očekuje se povećanje broja zaposlenih za oko 1,7 posto uz uvećanje neto plata od 3,2 posto do 3,9 posto.
Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u 2024. godini mogla iznositi 3,1 posto, odnosno 2,2 posto u 2025. godini i 1,9 posto u 2026. godini. (07.08.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)