go to the original language article
LUXEMBURG – U zamjenu za novac iz fonda, zemlje su obećale reforme i investicije u korist poslovne klime. Čuvar evropskih finansija smatra da to još nije donijelo dovoljno rezultata.
Nakon velike ekonomske štete uzrokovane pandemijom koronavirusa i zaključavanjima, EU je došla s fondom koji je članicama pružio 650 milijardi eura u obliku zajmova i subvencija kako bi pomogla u digitalizaciji i zelenoj tranziciji. Da bi se kvalifikovale za novac, zemlje EU su morale izraditi planove s određenim ciljevima.
Čak i prije pandemije koronavirusa, EU je dala desetine preporuka članicama za poboljšanje poslovne klime, kao što su poboljšanje pristupa finansiranju, pojednostavljenje poreskih sistema i smanjenje regulatornog opterećenja. U svojim nacionalnim planovima oporavka, sve članice su uključile ukupno više od četiri stotine reformi i investicija povezanih s tim preporukama. Troškovi tih mjera iznose oko 109 milijardi eura.
Samo mali dio tih reformi je dao rezultate, navodi ERK. Veći dio reformi je imao kašnjenja, a većina rezultata još uvijek kasni, prema članici ERK Ivani Maletić. “S fondom bi trebalo biti lakše poslovati, ali se njegov potencijal ne koristi u potpunosti.”
Ranije ove godine, ERK je objavila kritički izvještaj o evropskom fondu za oporavak od koronavirusa. U njemu je računovodstvena kancelarija napisala da je još uvijek veoma upitno da li članice ispunjavaju obećane performanse u zamjenu za novac. Također, postojali su rizici od nejednakog tretmana različitih članica. Pored toga, ERK je predvidjela da će troškovi za fond za oporavak od koronavirusa, koji se zvanično naziva Fond za oporavak i otpornost (RRF), rasti.
(27. oktobar 2025)