go to the original language article
Evropska komisija dopušta mogućnost da će naredne godine broj relokacija iznositi manje od 30 hiljada godišnje – rekao je portparol EK Markus Lammert. Prema njegovim riječima, mehanizam solidarnosti počet će funkcionisati tek sredinom 2026. godine.
U skladu s tzv. godišnjim fondom solidarnosti, u okviru pakta EU o azilu i migracijama, države članice će imati obavezu relokacije najmanje 30 hiljada migranata godišnje. Međutim, mehanizam solidarnosti počet će funkcionisati tek od 12. juna 2026. godine. Zato dio država članica argumentuje da bi broj relokacija trebalo smanjiti za polovinu, budući da se propisi neće primjenjivati prije druge polovine 2026. godine.
Portparol EK rekao je u petak na brifingu za medije u Briselu da, kada je riječ o procedurama, Vijeće EU, odnosno države članice, mora usvojiti provedbenu odluku kojom se uspostavlja fond solidarnosti. Lammert je naglasio da prijedlog Komisije koji se tiče fonda solidarnosti nema javni karakter, zbog čega ne može komentarisati ni broj migranata obuhvaćenih njime, niti obim relokacija. Međutim, pošto je prvi ciklus poseban, jer se pakt primjenjuje tek od sredine godine, Komisija je svjesna da države članice mogu željeti smanjiti predviđeni broj relokacija.
– Prijedlog Komisije koji se tiče godišnjeg fonda solidarnosti obuhvata cijelu godinu, ali skraćeni period provedbe je element koji Vijeće može razmotriti u procesu koji prethodi usvajanju fonda solidarnosti. Naravno, uz očuvanje ravnoteže između solidarnosti i odgovornosti – rekao je portparol.
Mehanizam solidarnosti biće takođe tema razgovora ministara unutrašnjih poslova EU u ponedjeljak u Briselu.
Pakt o azilu i migracijama predviđa izbor jedne od tri mogućnosti iskazivanja solidarnosti sa zemljama koje se suočavaju s migracionim pritiskom u EU. To su: prihvat migranata, davanje finansijskog doprinosa ili operativna podrška. Države koje se suočavaju s ozbiljnom migracionom situacijom mogu zatražiti potpuno ili djelimično oslobađanje od fonda solidarnosti. Komisija je u novembru utvrdila da se ovo rješenje odnosi na šest država: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju i Poljsku.
Poljska vlada zatražila je potpuno oslobađanje i njen zahtjev je pozitivno ocijenjen od strane Evropske komisije. Konačnu odluku o izuzeću dijela država iz mehanizma solidarnosti donijeće Vijeće EU kvalifikovanom većinom glasova. Izuzeće će važiti godinu dana. (05.12.2025)