Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Upravni odbor javnog državnog radiotelevizijskog servisa BHRT-a uputio je pismo domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama povodom teške finansijske situacije u kojoj će se naći zbog nepotpisivanja ugovora o naplati RTV takse na području Federacije BiH.

Javni radiotelevizijski servis BiH se sastoji od tri emitera, državnog – BHRT, i dva entitetska – FTV i RTRS. RTV taksa se naplaćuje na jedinstveni račun, od čega FTV pripada 25 posto, RTRS 25 posto, a BHRT 50 posto.

Raspodjela prihoda od taksi je politički problem, jer dug RTRS-a prema BHRT-u premašuje 75 miliona KM,  što predstavlja razliku naplaćene u odnosu na pripadajuću taksu, koja je trebala biti uplaćena BHRT-u. S druge strane, FTV duguje BHRT-u oko 15 miliona.

– RTRS u potpunosti ignoriše zakonsku obavezu raspodjele prihoda od prikupljene RTV takse, i od sredine 2017. godine na račun BHRT-a nije uplatio ni jednu konvertibilnu marku – kazali su iz BHRT-a, pojašnjavajući da je nadležnost naplate RTV takse u nadležnosti entitetskih servisa. 

RTV taksa u Federaciji BiH naplaćuje se samo na prostoru na kojem Javno preduzeće Elektroprivreda  BiH vrši naplatu isporučene električne energije, ali problem predstavlja što ugovor o naplati ističe posljednjeg dana ove godine.

Iz BHRT-a pozivaju domaće vlasti i međunarodnu zajednicu da se trajno riješi finasiranje javnih RTV servisa u skladu sa preporukama EU budući da prijeti opasnost da BiH ostane bez javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu zemlju. (26.12.)

Već 14 godina kako nije implementirana presuda “Sejdić i Finci”

predsjednik Saveza Roma u BiH Dervo Sejdić (Foto: FENA/ Harun Muminović)

SARAJEVO – Presuda u predmetu “Sejdić i Finci” nije implementirana ni 14 godina otkako je izrečena u Evropskom sudu za ljudska prava, istaknulo je Vijeće nacionalnih manjina Federacije Bosne i Hercegovine na tematskoj sjednici.

Članovi Vijeća smatraju da nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini ne čine ništa na primjeni ove i drugih presuda jer im najviše odgovaraju etničke podjele u zemlji.

Dervo Sejdić, apelant u predmetu “Sejdić i Finci”, u izjavi novinarima je izrazio nadu da će evropska zajednica radikalnije pristupiti problemu neprovođenja presude, dok predsjednica Vijeća Hidajeta Redžić očekuje, kako je izjavila, da će stanje biti bolje sticanjem kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Presudu u predmetu „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“ izrekao je Evropski sud 22. decembra 2009. godine u Strasbourgu, kada je dijelove Ustava BiH proglasio diskriminatornim, kao i kasnije u predmetima „Pilav“, „Zornić“, „Šlaku“ i „Pudarić“.

Proces je vođen po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih manjina bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je postavljen kao okvir za organizaciju vlasti u Bosni i Hercegovini, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana, a svaki član Predsjedništva predstavlja jedan od tri konstitutivna naroda: Bošnjake, Hrvate i Srbe.

Članovi Predsjedništva biraju se izravno putem općih izbora u Bosni i Hercegovini. Glasači biraju člana Predsjedništva koji pripada njihovom konstitutivnom narodu. (22.12.)

Dodik: Ukoliko visoki predstavnik nametne zakon o državnoj imovini, proglasit ćemo nezavisnost

predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik (Foto: FENA/Amer Kajmović)

SARAJEVO – Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavio je da će proglasiti nezavisnost tog entiteta ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt nametne zakon o državnoj imovini.

Dodik je kazao da ima informacije da će visoki predstavnik nametnuti taj zakon u januaru, te da će nekoliko sati nakon nametanja zakona proglasiti nezavisnost.

Problem raspodjele državne imovine je jedno od najsloženijih i najvažnijih zakona nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Vijeće za provedbu mira (PIC) je još 2004. godine naložilo domaćim vlastima da riješe pitanje državne imovine, što je skoro 20 godina na čekanju.

Tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je 2005. godine Zakon o zabrani raspolaganja državnim imovinom, kako bi spriječio knjiženje imovine na niže nivoe vlasti.

Takvo stanje na snazi je do danas, a vlasti RS-a i dalje ne prihvataju bilo kakav razgovor o imovini u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, jer tvrde  da imovina pripada entitetima.

Ustavni sud BiH, čije odluke ne priznaju u RS-u, je 2021. godine donijelo odluku u kojoj se navodi da su poljoprivredno zemljište, šume i rijeke u vlasništvu države, što RS nije prihvatila.

Nakon donošenja posebnog zakona u RS-u o državnoj imovini i njegovog duplog poništavanja od strane visokog predstavnik, epilog je politički sukob međunarodne zajednice i vlasti RS-a. (27.12.)

Upitno usvajanje izborne reforme uprkos prijetnjama visokog predstavnika

Sastanak članova Centralne izborne komisije BiH i predstavnika parlamentarnih stranaka u Sarajevu (Foto: FENA/Hazim Aljović)

SARAJEVO – Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt zaprijetio da će nametnuti tehničke izmjene izbornog zakonodavstva zbog poboljšanja integriteta izbornog procesa, ukoliko ga parlamentarne strukture u BiH ne usvoje u kratkom roku, jučer je održan sastanak članova Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine i predstavnika parlamentarnih stranaka.

Predstavnici probošnjačkih i građanskih stranaka iz vlati i opozicije podržavaju uvođenje novih tehnologija u izborni proces i predložene izmjene, dok vodeća hrvatska stranka HDZ tvrdi da je potrebna cjelokupna reforma izbornog zakona koja će uz tehničke izmjene osigurati i izbor legitimnih hrvatskih predstavnika u vlasti.

Predstavnici stranaka iz Republike Srpske se također protive nametanju izmjena, jer smatraju da visoki predstavnik nelegitimno djeluje u BiH, zbog čega i ne poštuju njegove odluke.

Posljednjeg radnog dana ove godine državni parlamentarci u Predstavničkom domu razmatrat će izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je predložila vodeća bošnjačka opoziciona stranka SDA.

Ukoliko i budu usvojene u Predstavničkom domu, ove zakonske izmjene vjerovatno će biti blokirane u Domu naroda, koji ima ulogu gornjeg doma u Parlamentu BiH. Vodeća hrvatska (HDZ) i srpska stranka (SNSD), koje se protive predloženim izmjenama, imaju većinu u tom parlamentarnom domu. (27.12.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)