Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini moraju preduzeti svrsishodne i hitne korake ka poboljšanju statusa žrtava koje su i dalje ranjive i marginalizovane skoro tri decenije nakon rata, naveli su u zajedničkoj izjavi šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Bojana Urumova, šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, šef Misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler, i rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald.
Hitno pozivaju entitetske vlasti Federaciju BiH, Republiku Srpsku (RS) i Brčko distrikt da osiguraju da sve žrtve mogu ostvariti priznanje njihovog statusa i djelotvornu odgovarajuću socijalnu, finansijsku i medicinsku podršku bez obzira na mjesto njihovog prebivališta ili etničku pripadnost i bez straha od zastrašivanja ili diskriminacije ili nepotrebnih poteškoća.
To treba da uključuje usklađivanje pristupa i hitno ukidanje svih rokova za priznavanje statusa žrtve rata, navode autori kolumne.
Također pozivaju da vlasti BiH, uključujući Vijeće ministara, osiguraju hitnu i sveobuhvatnu provedbu Odluke UNCAT-a iz 2019. godine, uključujući naknadu štete i javno izvinjenje te uspostavljanje djelotvornog mehanizma dodjele odštete na državnom nivou za sve žrtve ratnih zločina.
Iako je prošlo više od četiri godine od donošenja Odluke UNCAT-a, vlasti još nisu ispunile svoje obaveze.
Dodatno pogoršavajući izazove vezane za naknadu štete, vlasti Republike Srpske provode veoma nepravednu praksu kojom traže da žrtve rata, koje zbog odredaba o zastari nisu mogle da traže naknadu štete u parničnom postupku, nadoknade sudske troškove. Štaviše, uprkos dostupnosti formalnih mehanizama koji omogućavaju žrtvama da traže odštetu u krivičnom postupku, pravosudni organi širom BiH nisu osigurali da žrtve mogu ostvariti to pravo. Prema zapažanjima OSCE-ovog sveobuhvatnog programa praćenja sudskih postupaka, naknada štete je dodijeljena u samo 19 od skoro 700 presuđenih predmeta ratnih zločina.
Razornost rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine nastavlja da utiče na Bosnu i Hercegovinu na brojne načine, smatraju oni. Između ostalog, ključnim donosiocima odluka nedostaje politička volja da pomognu žrtvama rata da se izbore s dugotrajnom traumom i raznim oblicima marginalizacije.
Skoro 30 godina nakon sukoba, žrtvama u BiH još uvijek nedostaje suštinska institucionalna pomoć uključujući i naknadu štete. Osim ozbiljnog uticaja i na pojedince i na zajednice, takvi propusti također su prepreka napretku BiH ka istinskom i trajnom pomirenju. (18.01.)
Ustavni sud BiH ukinuo jednu odredbu zakona kojim se kriminalizuje kleveta u RS
SARAJEVO – Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio je da je jedna odredba zakona kojim se kriminalizuje kleveta u bh. entitetu Republika Srpska neustavan, te je ukinuo osporenu odredbu navedenog zakona.
Ustavni sud BiH je odluku donio na temelju apelacije zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića i 14 poslaniku, koji su podnijeli u augustu prošle godine.
Ustavni sud, između ostalog, tvrdi da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim u skladu sa članom 280a. osporenog zakona (Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda) dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.
Ustavni sud je zaključio da član 280a. nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije neophodno u demokratskom društvu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine bavi se ocjenjivanjem ustavnosti zakona i drugih pravnih akata na razini države te odlučivanjem o ustavnim sporovima između entiteta i države.
Zastupnici Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (NSRS) su 20. jula 2023. godine usvojili Izmjene Krivičnog zakonika, kojim se, između ostalog, kriminalizuje kleveta.
Ona ukazuje kako su zastupnici u NSRS podržali klevetu kao krivično djelo uprkos upozorenjima i protivljenju novinarske zajednice, nevladinih i međunarodnih organizacija, među kojima su Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) i Misija OSCE-a u BiH, koji su tvrdili da je osiguranje slobode medija sastavni dio 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi napredovala na putu ka članstvu u EU.
Blinken traži pritisak na Čovića zbog opstrukcije plinovoda između Hrvatske i BiH, Čović tvrdi da nema privatnih interesa
WASHINGTON/MOSTAR – Američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića, da izvrše pritisak na čelnika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića kako bi “prestao s opstrukcijama” plinskog povezivanje Hrvatske i BiH.
Kopiju Blinkenovog pisma najprije su objavili internet portali u Bosni i Hercegovini, a autentičnost je potvrdio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za “energetsku sigurnost”.
Direktnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda američki državni sekretar označio je čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Zaključio je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.
Čović je nakon toga kazao za Fenu da je Južna plinska interkonekcija strateški interes hrvatskog naroda u BiH, da nema nikakve opstrukcije te da su oni u krajnje proaktivnoj aktivnosti.
Tvrdi da je osnovna dvojba oko tog zakona BH-Gas. Također je i naveo nema apsolutno nikakvih privatnih interesa, te da će i dalje forsirati taj projekt.
Istakao je kako bi trebalo bar sedam, osam godina da se postave cijevi u zemlju kad bi se sve dogovorilo već danas.
Prema projektu Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. BH-gas zajedno s Energoinvestom glavni je uvoznik i distributer plina u BiH.
Amerikanci, kojima je uspostava ove konekcije u interesu, primarno da bi uvozili svoj plin, a zatim i da bi smanjili ovisnost BiH od ruskog plina od početka inzistiraju na tome da BH Gas, tvrtka sa sjedištem u Sarajevu preuzme ovaj projekt, dok je ideja Čovića i ostatka HDZ-a, da osnuju novu kompaniju koja bi imala sjedište u Mostaru.
“Dopustiti da ovako bitnim strateškim energentom poput plina upravlja netko drugi s mogućim različitim strategijama, ako hoćete i političkim strategijama u nekom trenutku, bilo bi politički naivno. Ja nisam voljan tako nešto uraditi” kazao je Čović.
Ambasada SAD-a u BiH je opet saopćila da je gasovod Južna interkonekcija sa Hrvatskom od ključnog značaja za energetsku sigurnost i privredni razvoj Bosne i Hercegovine, ali da se projekat ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona.
Dodali su kako je BH Gas, „kao federalni operater prenosa gasa i član Evropske mreže operatera prenosa gasa u svojstvu posmatrača“, jedina organizacija sa kapacitetom za provođenje navedenog projekta. (19.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)