SARAJEVO – Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u Sarajevu da Bosna i Hercegovina ima budućnost u Evropskoj uniji kao jedinstvena i nezavisna država.
Visoka evropska delegacija, koju čine Von der Leyen, premijer Hrvatske Andrej Plenković i premijer Nizozemske Mark Rutte su boravili u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Von der Leyen je istakla da je vidljiv određeni napredak i stvarna posvećenost BiH na putu ka članstvu u Uniji usvajanjem važnih zakona, ali da predstoji još posla na ispunjavanju uslova za članstvo, posebno kada je u pitanju demokratija i vladavina zakona, sprečavanje pranja novca, sukob interesa i usvajanje zakona o sudovima.
Von der Leyen je podsjetila da će Evropska komisija do marta objaviti novi izvještaj o napretku BiH na osnovu kojeg će evropski lideri diskutovati o narednim koracima.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izrazila je optimizam i uvjerenje da će BiH u martu dobiti tačan početak otvaranja pregovora.
Premijer Nizozemske Mark Rutte naglasio je da treba iskreno reći da je pred BiH još puno posla do ispunjenja svih uslova i da bh. političari moraju ostvariti napredak po pitanju 14 prioriteta prije otvaranja pregovora u članstvu.
Poručio je da će u procesu pristupanja EU zemlje kandidati uvijek morati ispunjavati sve uslove posebno kad je u pitanju vladavina prava.
Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska godinama najsnažniji, najčvršći, najveći zagovoratelj i prijatelj Bosne i Hercegovine kada je riječ o ubrzanju njenog članstva u Evropskoj uniji.
Plenković je naveo da današnja posjeta služi kao poticaj prije svega Vijeću ministara BiH, ali i Parlamentarnoj skupštini BiH da u sljedećim sedmicama donese određene zakone, da poduzme određene reformske napore kako bi dali argumente Evropskoj komisiji.
Predsjednica von der Leyen i premijer Rutte prije toga su se sastali s članovima Predsjedništva BiH, dok premijer Plenković nije prisustvovao sastanku.
Plenković je izjavio da njegov nedolazak na sastanak nije bio usmjeren prema iskazivanju bilo kakvog nepoštovanja prema instituciji i Predsjedništvu BiH.
“Ne zato što imamo nešto protiv člana Predsjedništva Željke Komšića ili Predsjedništva BiH, nego principijelno smatramo da je za kvalitetno funkcioniranje Bosne i Hercegovine, za ravnopravnost između sva tri konstitutivna naroda, važno da se ta ravnopravnost očituje i u izbornom procesu” kazao je Plenković.
Tokom sastanka, članovi Predsjedništva BiH informirali su sagovornike o napretku koji je Bosna i Hercegovina postigla i naporima koji su učinjeni kako bi se ispunili preduslovi za dalji napredak na evropskom putu.
U tom svjetlu, istakli su izuzetnu važnost narednog koraka na evropskom putu i izrazili očekivanje da će Evropska komisija dati pozitivno mišljenje i preporuku, na osnovu kojih će Evropsko vijeće donijeti odluku o početku pregovora o pristupanju BiH s Evropskom unijom.
Delegacija se sastala i sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, a sa sastanka je poručeno da vlasti BiH imaju priliku da učvrste temelje za ključne reforme u pravcu jačanja vladavine prava i integriteta izbora i otvore historijski proces u kojem će BiH započeti zvanične pregovore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Visoka strana delegacija je održala i sastanke s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem te članovima Zajedničkog kolegija PSBiH i predstavnicima civilnog društva. (23.01.)
Međusobni sukob migranata u prihvatnom centru Lipa, jedna osoba smrtno stradala
BIHAĆ – Jedna osoba je smrtno stradala, a druga zadobila teže tjelesne povrede 22. januara u međusobnom sukobu migranata u Privremenom prihvatnom centru Lipa kod Bihaća.
Policija je konstatovala da su povrede stranom državljaninu koji je ubijen nanijete hladnim oružjem – nožem.
U Bosni i Hercegovini postoji sedam različitih centara sa smještajnim kapacitetima, koji su često popunjeni, budući da se Bosna i Hercegovina suočava s velikom izazovima u vezi ilegalne migracije, jer je postala tranzitna ruta za mnoge migrante i izbjeglice koji putuju ka zemljama EU.
Trenutno u smještajnim kapacitetima privremenih prihvatnih centara koji su na raspolaganju boravi oko 2.600 migranta od kojih je oko 1.100 u Unsko-sanskom kantonu i 1.400 u Kantonu Sarajevo.
Kroz Bosnu i Hercegovinu je tokom 2023. godine prošlo više od 30.000 migranata, a u najvećoj mjeri se radilo o migrantima iz zemalja visokog migracionog rizika, Afganistana, Maroka, Sirije, Pakistana, Bangladeša, Irana i drugih zemalja, koji su nakon ulaska u BiH izražavali namjeru za azil. I dalje se u najvećoj mjeri radi o migrantima ekonomske kategorije starosti između 19 i 35 godina.
Migranti se vrlo kratko zadržavaju u BiH i prema njihovim izjavama nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU. (22.02.)
Konaković: U proteklih 12 mjeseci vratili smo BiH u fokus
SARAJEVO – Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je Ministarstvo na čijem je čelu u posljednjih 12 mjeseci vratilo BiH u fokus svih bitnih sastanaka na kojima se odlučuje o euroatlantskim integracijama te da je prevenirao bilo kakve dezinformacije različitih interesnih centara.
Na godišnjoj konferenciji za medije Konaković je naveo da je ugostio veliki broj ministara vanjskih poslova u BiH za 12 mjeseci te da je održano niz sastanak s visokim stranim zvaničnicima.
Istakao je da je BiH značajno približena članstvu u Evropskoj uniji, posebno kad je u pitanju usklađivanje vizne politike sa EU što je imperativ iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Konaković je poručio vlastima Srbije da ih njihovi postupci vode u međunarodnu izolaciju zbog slučajeva poput zadržavanja bh. državljana na granici, i da BiH neće uzvraćati istom mjerom jer poštuje svačiju slobodu.
Najavio je da u narednom periodu planira posjetiti Dansku, Nizozemsku i Njemačku koje su iskazale skepticizam o članstvu BiH u EU kako bi im predstavio nove informacije o procesima u BiH. (24.01.)
BiH je na samom dnu u vakcinaciji protiv morbila
Sve veći broj slučajeva morbila među djecom u Bosni i Hercegovini izazvao je veliku zabrinutost doktora.
Još 19. januara na području dva grada, Tuzle i Živinica proglašena je epidemija morbila, jer je od 1. januara registrovano 48 slučajeva tog oboljenja. Vrlo brzo, uslijedila je lančana reakcija te su zdravstveni radnici u glavnom gradu Sarajevu saopćili kako je potvrđeno 11 slučajeva morbila kod djece.
Iako je iz statističkih pokazatelja jasno kako se pad vakcinacije bilježi u svim državama regije, posebno zabrinjava činjenica da je, prema podacima iz 2022. godine, u Bosni i Hercegovini dvije doze vakcina protiv morbila primilo 60 posto populacije, što je znatno ispod propisanog nivoa Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto. (24.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)