Schmidt iskoristio bonske ovlasti i nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona

Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

SARAJEVO – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iskoristio je bonske ovlasti i nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, a liderima političkih stranaka je poručio su dužni postići dogovor o političkim izmjenama Izbornog zakona.

Izjavio je da će taj proces pomno posmatrati, te ukoliko ne postignu dogovor, reagirat će u skladu s ovlastima koje ima. “Nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantira slobodnu i fer kampanju i izbore. Ne dopuštam ratnohuškačku i huškačku retoriku”, rekao je Schmidt.

Poručio je građanima da u BiH ima ponekad puno izazova, ali da nema prvorazrednih i drugorazrednih građana. Istakao je da izbori nisu moneta za potkusurivanje stranaka te da su izbori osnovno pravo svakoga pojedinca, svakog birača.

Visoki predstavnik je podvukao da je na putu od Dejtona prema Briselu još mnogo prepreka koje treba savladati.

“Pred odgovornim političarima su veliki zadaci, a prije svega da konačno ukinu neprihvatljivu i užasnu blokadu institucija, kako bi uopće mogli ući u razuman dijalog s Evropskom unijom”, poručio je on.

Pozdravio je mirno okupljanje ljudi koji izražavaju svoju zabrinutost, naglasivši da je javna debata od temeljne važnosti za demokratiju.
Kako je kazao, vrlo jasno je političkim liderima dao do znanja da želi njihov doprinos, njihove prijedloge o poboljšanju stanja u Federaciji BiH. Također, ponovio je kako je važno da se ispune obaveze iz sudskih presuda i pozvao bh. lidere da ih konačno provedu, podsjećajući na presudu “Sejdić-Finci” koja još nije inkorporirana u državni Ustav.

Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju prema Općem okvirnom sporazumu za mir i potrebu da izbori budu održani 2. oktobra, garantiraju slobodne, pravične i demokratske izbore.

Izmjene potvrđuju da građanima Bosne i Hercegovine mora biti omogućeno da ostvaruju svoja demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima i da uvjeti za takve izbore postoje usprkos nemogućnosti njihovih političkih lidera da postignu kompromis po pitanju izborne reforme.

Kako se navodi u obrazloženju OHR-a, pozdravljaju napore Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da omoguće postizanje dogovora o izbornoj reformi kojim bi se pristupilo rješavanju pitanja vezanih za odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, kao i nedostataka u svezi s integritetom izbornog procesa koje su uočile međunarodne institucije, između ostalih, i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri misiji OSCE-a odnosno Venecijanska komisija Vijeća Evrope.

Izražava se žaljenje što političke stranke nisu mogle iskoristiti taj proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU.
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama BiH”, koji god od tih dana nastupi ranije, navodi se u obrazloženju OHR-a. (27. juli)

Organizirani protesti ispred OHR-a zbog nametanja Izbornog zakona BiH

SARAJEVO – Ispred zgrade u kojoj je smješten Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) organizirani su protesti zbog informacija da će visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH.

Protesti su organizirani prije nego je Schmidt nametnuo izmjene nakon što politički predstavnici u BiH nisu uspjeli postići dogovor za okončanje tog procesa prije raspisivanja općih izbora zakazanih za 2. oktobra iako su dio pregovora bili i međunarodni dužnosnici.

Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Okupljeni na protestima smatraju da ono što bi Schmidt nametnuo ne bi značilo provođenje tih presuda.

Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ”nekonstitutivnim” narodima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu. Jedan od njih je i u predmetu “Sejdić-Finci”. Upravo jedan od podnosioca tužbe protiv BiH za diskiminaciju Dervo Sejdić organizirao je ovosedmične proteste.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, drugi podnosilac tužbe u istom slučaju, također je podsjetio na međunarodno pravo da kada se izbori raspišu, onda nema elemenata da se Izborni zakon mijenja.

Nijedna od presuda Evropskog suda za ljudska prava ni Ustavnog suda BiH nije provedena, a to može učiniti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.

Okupljeni na protestima poručili su Christianu Schmidtu da neće dozvoliti podjelu države Bosne i Hercegovine, za nju su ginuli i krvarili. Protiv su, kako kažu, diskriminatornih izmjena Izbornog zakona BiH, dodajući da žele jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu bez etničkih podjela.

Lideri političkih stranaka izrazili su protivljenje izmjenama izbornog zakona i Ustava FBiH, te su pozvali Schmidta da ne primjenjuje bonske ovlasti, jer su predložena rješenja izmjene Izbornog zakona BiH, kako ističu, u suprotnosti s konceptom za koji se zalažu BiH i Evropska unija. (25. jula)

Kroz projekat EU4Business zaposleno više od 900 osoba

SARAJEVO – Više od 900 osoba širom Bosne i Hercegovine dobilo je posao, a kreirano je više od 120 novih biznisa kroz projekt koji je finansirala Evropska unija i Savezna Republika Njemačka nazvan “EU4Business-za inovativnu i konkurentnu domaću ekonomiju”.

Cilj projekta, koji su zajednički provodili GIZ, Međunarodna organizacija rada (MOR) i UNDP, bio je jačanje ekonomije BiH te su podršku dobili razvojni projekti, veliki broj firmi, poljoprivrednika i poduzetnika koji su dobili bespovratna sredstva i stručnu podršku te su povećali kvalitet i prodaju svojih proizvoda na domaćem i stranom tržištu.

Šef Kooperacije Delagacije EU u BiH Stefano Ellero naveo je da je najveći cilj bio postići konkurentnost biznisa u BiH u vrlo izazovnom vremenu poslije pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.

Kaže da je podržano 1.000 biznisa kroz ovaj projekt posebno u oblasti turizma i proizvodnji hrane, dok su 23 biznisa unaprijedila kompetencije, efektivnost i izvozne potencijale kroz uvođenje digitalnih platformi te korištenje robotike.

Kada je u pitanju turizam, 20 novih destinacija je otvoreno kao penjačka staza via ferrata na Romaniji i biciklističa tura “Ćiro” u Hercegovini. Projekt je također imao za cilj unapređenje poslovnog ambijenta u BiH razvijajući širom zemlje ekološki certificirani model za razvoj održivog turizma kakav bi vlasti u BiH, kaže Ellero, uskoro trebali usvojili.

Najavio je da se podrška BiH u razvoju poslova ne završava ovim projektom nego se nastavlja kroz dva nova i to “EU4BusinessRecovery” i “EU podrška u digitalizaciji malih i srednjih preduzeća”.

Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Steliana Nedera kazala je da ovo partnerstvo bilo jedinstveno kakvo nije zabilježeno u drugim zemljama te je poručila da se važnost ovog projekta ogleda u činjenici da je podržan razvoj privatnog sektora u BiH.

Voditeljica projekta pri GIZ-u Danija Krieg kazala je da su se fokusirali na izvozno orijentirane sektore metala i drveta kao i turizam, dodajući da je kroz finansijsku i tehničku podršku preduzećima omogućeno da uvedu inovacije i digitaliziraju svoje procese što je dovelo da povećaju produktivnost, kao i izvoz na tržište Evropske unije.

Evropska unija osigurala je 15 miliona eura za ovaj projekt, dok je Savezna Republika Njemačka osigurala 1,1 milion eura. (26. jula)

Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.