Brisel – Njemačka je i prošle godine znatno više uplatila u proračun EU nego što je iz njega povučeno u Saveznu Republiku. To proizlazi iz analize Instituta njemačke privrede (IW) na temelju prethodno objavljenih podataka Europske komisije. Prema tome, Njemačka je 2023. godine u zajednički proračun Europske unije platila oko 17,4 milijarde eura više nego što je primila, čime je postala najveći neto platiša EU (2022: 19,7 milijardi eura). Na drugom mjestu je Francuska: Pariz je prošle godine uplatio gotovo 9 milijardi eura više nego što je zabilježeno povrata. Na trećem mjestu je Italija s neto doprinosom od oko 4,5 milijardi eura.
Najveći neto primatelj 2023. godine – kao i prethodne godine – bila je Poljska s 8,2 milijarde eura. Slijede Rumunija (6,0 milijardi eura) i Mađarska (4,6 milijardi eura). Promatrajući neto uplate po stanovniku, analiza pokazuje da je Irska na vrhu – s 236 eura po glavi. U Njemačkoj su uplate iznosile 206 eura po glavi. U odnosu na bruto nacionalni dohodak (BND) Njemačka, međutim, ostaje najveći neto platiša, kažu autori. BND označava gospodarsku aktivnost koju stvaraju svi stanovnici.
Njemačka najviše profitira od unutarnjeg tržišta EU
Prema navodima, proračun Europske unije za 2023. godinu iznosio je ukupno 173,1 milijardu eura. Od toga je 143,4 milijardi eura otišlo državama članicama. Dodana su i sredstva iz fonda za oporavak od korone u iznosu od 66,1 milijardu eura, od čega je 64,6 milijardi eura otišlo državama članicama. Njemačka, kao najveći neto platiša EU, pridonosi gotovo četvrtinu sredstava. Njemačka vlada u načelu naglašava da Njemačka istovremeno najviše profitira od unutarnjeg tržišta EU kao nijedna druga europska ekonomija.
Kao razlog za smanjeni neto doprinos Njemačke EU, stručnjaci navode slabo gospodarsko stanje u zemlji. «Budući da je već vidljivo da ni u tekućoj godini nije očekivan gospodarski oporavak u Njemačkoj (…), može se pretpostaviti da će se njemački neto doprinos 2024. godine još jednom smanjiti», pišu autori. (12. august)