Danska je pri samom dnu kada se uspoređuje koliki dio bruto domaćeg proizvoda zemalja EU odlazi na pripravnost.
To piše magazin Momentum, kojeg izdaje Udruženje općina (KL).
Magazin je izvršio izračune na temelju podataka iz statističkog ureda EU, Eurostat.
U Danskoj su izdaci za pripravnost u iznosu od 0,077 posto bruto domaćeg proizvoda. To je najniži postotak među zemljama EU.
Puno veći dio koriste, između ostalog, Švedska i Njemačka.
Bruto domaći proizvod, BDP, je izraz za veličinu gospodarstva zemlje i najčešće se koristi kao ključni pokazatelj za mjerenje.
I zemlje poput Francuske, Finske, Nizozemske i Norveške koriste veći dio svog BDP-a na pripravnost.
Predsjednik Danske Pripravnosti, Jarl Vagn Hansen, kaže za Momentum da se pripravnost u Danskoj vodi vrlo troškovno učinkovito.
Ali ističe, u isto vrijeme, da je pripravnost pod pritiskom i nije dovoljno suvremena.
S vladine strane rečeno je da je potrebno dati prioritet pripravnosti. To treba gledati u svjetlu ozbiljnije prijetnje u vezi s ratom u Ukrajini i klimatskim promjenama.
Zbog toga je u kolovozu osnovano novo ministarstvo za društvenu sigurnost i pripravnost. Torsten Schack Pedersen iz stranke Venstre dobio je ministarsku poziciju.
On predvodi pregovore o budućem sporazumu o pripravnosti.
U subotu je za Momentum rekao da novi politički sporazum treba osigurati da danska pripravnost može odgovoriti na izazove budućnosti.
On također naglašava da je današnja pripravnost solidna.
“Imamo dobru i funkcionalnu službu spašavanja u Danskoj, a danska pripravnost je prilagođena danskim uvjetima. Razlike između pripravnosti među zemljama mogu biti zbog mnogih faktora, uključujući geografiju i različite specifične zadatke”, kaže ministar.
Iako Danska leži na dnu kada se radi o troškovima za pripravnost kao udjelu BDP-a, njezina je pozicija malo viša kada se gleda po broju stanovnika.
Prema izračunima Momentum-a, Danska je na 10. mjestu od kraja kada se troškovi računaju po stanovniku.