Várhelyi posjetio BiH u ključnom trenutku za njen put ka EU

SARAJEVO – Komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi boravio je u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini u ključnom trenutku za put BiH ka Evropskoj uniji, nakon što je Evropska komisija preporučila dodjelu kandidatskog statusa za BiH.

Komesar Várhelyi sastao se s novim članovima Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem i drugim zvaničnicima u BiH kada je razgovarao o predstojećim koracima i potrebnim reformama na putu BiH prema EU.

“Preporuka je da se sada bez odlaganja BiH dodijeli kandidatski status, ali ona dolazi uz visoka očekivanja. EU put za BiH je otvoren, ali se od BiH očekuju rezultati koji se trebaju ostvariti bez daljnjih odlaganja i na političkom liderstvu je da to postane stvarnost”, kazao je Várhelyi.

Napomenuo je da su od ključne važnosti da se pruže opipljivi i jasni rezultati o kojima trebaju predstaviti Vijeću Evropske unije. Da bi se to dogodilo, dodao je, od Vijeće ministara BiH u starom sazivu očekuje se da ispuni sve što se tiče donošenja ključnih zakona, a od novoizabranog Predsjedništva BiH očekuje da okosnica njihovog budućeg rada bude 14 prioriteta Evropske komisije.

Na sastancima s Varhelyijem bh. dužnosnici su izrazili očekivanje da će Evropsko vijeće polovinom decembra potvrditi dodjelu kandidatskog statusa BiH, dodajući da bi takva odluka relaksirala odnose unutar BiH i usmjerila fokus svih političkih aktera na evropski put i potrebne reforme.

Varhelyi je prisustvovao i ceremoniji potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva sigurnost Bosne i Hercegovine i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), kojeg su potpisali Selmo Cikotić i šefica misije IOM u BiH Laura Lungarotti.

Ugovor se odnosi na intenziviranje dobrovoljnog i nedobrovoljnog povratka, uz finansijsku podršku Evropske komisije u vrijednosti od pola miliona eura. EU će osigurati novi paket za zaštitu granica, kao kritičnu oblast s povećanim angažmanom, u vrijednosti od 40 miliona eura za zapadni Balkan. Iz tog paketa se za BiH u 2022. godini osigurava 6,4 miliona eura podrške. (28.11.)

Uložiti više napora u zaštiti djece migranata i izbjeglica

SARAJEVO – “Gdje god da idemo, čine nam zlo: Nasilje nad djecom izbjeglicama i migrantima koja putuju u Evropu balkanskom rutom” bila je tema panel diskusije u okviru koje je predstavljen izvještaj o migraciji djece iz država južne i zapadne Azije prema Evropi.

Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a svako dijete od 48, koliko ih je učestvovalo u istraživanju, je tokom putovanja balkanskom rutom preživjelo događaje i okolnosti koje je doživjelo kao fizičku ili emocionalnu prijetnju vlastitom opstanku i u kojima je bilo nasilja.

Specijalna izvjestiteljica UN komiteta za prava djeteta (2003-2009) Nevena Vučković Šahović je kazala da su rezultati izvještaja poražavajući, iako se uključeni u proces zaštite i prihvata izbjeglica trude od kako je počela migracija 2012. godine, ali da policija, granična policija i državni organi nisu senzibilizirani.

U prilog tome, kazala je kako je prošle sedmice na sjeveru Srbije uhapšeno 600 osoba. Nemaju podatke koliko je djece bez pratnje, ali se na fotografijama vidi da ima djece koja su mlađa od 18 godina.

Pomoćnica ombudsmena za ljudska prava u BiH Emina Halilović kaže da su migranti izloženi raznim vidovima torture, nasilja, seksualnih uznemiravanja, trgovine ljudima, a posebno su zabrinjavajuće ranjive grupe migranata, nasilje nad djecom i ženama.

Djeca su se žalila i na prihvatne centre čiji su uvjeti nehumani i neprikladni za njih. Kazali su da su objekti često hladni, bez kreveta ili grijanja, sa ograničenim mogućnostima za slobodu kretanja i održavanja lične higijene.

U izvještaju je naglašeno da vlade, službe za zaštitu djece, lokalne i međunarodne organizacije i drugi koji žele da pomognu, moraju uložiti vrijeme i napor da zasluže povjerenje djece i da stvarno saslušaju njihove potrebe. (29.11.)

Srbija, BiH i Crna Gora dogovorile zajednička izviđanja mjesta mogućih grobnica

BEOGRAD – Na trilateralnom sastanku predsjednika komisija za nestale osobe Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore Veljka Odalovića, Muje Hadžiomerovića i Dragana Đukanovića istaknuta je opredijeljenost za rješavanje pitanja nestalih osoba kao prioritetnom humanitarnom pitanju od neprocjenjivog značaja za porodice nestalih osoba i od velikog značaja za dalje jačanje dobrosusjedskih odnosa, obnovu povjerenja i poštovanje ljudskih prava u regionu.

Iznijeli su trenutno stanje u problematici nestalih osoba te dogovorili predstojeće aktivnosti, zajednička izviđanja mjesta mogućih grobnica i primopredaja identificiranih posmrtnih ostataka žrtava.

Pokrenuto je i nekoliko različitih inicijativa za unapređenje zajedničkog rada nadležnih tijela za traženje nestalih osoba na operativnom nivou koje bi doprinijele da se analitičkim radom na konkretnim lokacijama i slučajevima nestalih osoba smanji broj neidentificiranih posmrtnih ostataka u mrtvačnicama širom regiona. (29.11.)

BiH u fokusu NATO sastanka u Bukureštu

BUKUREŠT – Ministri vanjskih poslova NATO-a nastojali su uvjeriti zemlje u susjedstvu Rusije za koje strahuju da bi ih Rusija mogla destabilizirati dok se sukob u Ukrajini odugovlači, smanjujući opskrbu energijom i podižući cijene.

Fokus drugog dana sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a bio je na regiji zapadnog Balkana, posebno na Bosni i Hercegovini, te na dvije bivše sovjetske republike, Moldaviji i Gruziji, koje obje imaju otcjepljene regije koje su okupirale ruske trupe.

“Poruka je jasna a to je da su svi saveznici u NATO-u svjesni da Rusija također želi preuzeti kontrolu nad zapadnim Balkanom, a mi trebamo – praktičnom podrškom pomoći ovim zemljama da prežive”, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu Reutersu.

Saveznici NATO-a obećali su u srijedu pomoći Moldaviji, Gruziji i Bosni i Hercegovini dok se suočavaju s pritiskom Rusije, rekli su generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i ministri, ali je pruženo malo detalja o tome kakav će oblik ta podrška imati.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina rekao je da je jedna od najvažnijih stvari da se može oduprijeti pokušajima ruskog uplitanja i uticaja završiti formiranje vlasti nakon izbora.

Bosna i Hercegovina prolazi kroz svoju najgoru političku krizu od kraja rata 1990-ih, s bosanskim Srbima koji blokiraju državne institucije kao dio svojih dugogodišnjih nastojanja da se otcijepe, ohrabreni barem prešutnom podrškom Rusije.

Evropski čelnici zabrinuti su da će te zemlje na južnim i istočnim krajevima kontinenta izgubiti strpljenje čekajući članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, ostavljajući ih otvorenima za nestabilnost i ruske i kineske napore da steknu uticaj.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, koja je prisustvovala sastanku, rekla je da je zabrinuta zbog namjera Rusije prema BiH. (30.11.)

U BiH u prosjeku 20 učenika dijeli jedan računar

SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini danas u prosjeku 20 učenika dijeli jedan računar, a 583 škole, osnovne i srednje, nemaju nijedan komad informatičke opreme, istaknuto je na konferenciji “Osmislimo obrazovanje” koju su u Sarajevu organizirali UNICEF i UNESCO.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Rownak Khan izjavila je da zbog toga 14.000 djece nema nikakvu priliku za digitalno obrazovanje, dodajući da je neophodno zajednički raditi na uvođenju jednakih prilika za digitalno učenje za svu djecu.

Rezidentna predstavnica UN-a u BiH Ingrid Macdonald podsjetila je da je u septembru 2022. generalni sekretar UN-a sazvao samit o transformaciji obrazovanja na kojem su se šefovi država, uključujući i BiH, opredijelili da obrazovanje stave na vrh prioriteta.

“To je važno za nastavnike, učenike i roditelje, a na nama je da nađemo način da zaključke te konferencije pretočimo u djelo kako bi poboljšali obrazovni sistem. Prekid u obrazovanju koji je nastao zbog pandemije COVID-19 dao je priliku da se iskoristi ono što je naučeno iz tog iskustva za poboljšanje obrazovanja”, rekla je Macdonald.

Na konferenciji je naglašeno da se mora iskoristiti moć digitalne revolucije kako bismo osigurali da kvalitetno obrazovanje postane javno dobro i ljudsko pravo, s posebnim fokusom na najmarginaliziranije. (30.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)