go to the original language article
“`html
Nakon ruske agresije na Ukrajinu odnosi između Rusije i tradicionalno prijateljski nastrojene Grčke su se pogoršali, međutim, rusofilski stavovi su i dalje prisutni među grčkom krajnjom desnicom i ljevičarima – rekla je PAP grčka ekspertica prof. Panagiota Manoli.
Od kraja Hladnog rata Atina je pokušavala balansirati između Europske unije i NATO-a te “posebnog partnerstva” s Rusijom. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Grčka je prilagodila svoj odgovor saveznicima iz EU i Saveza. Grčko-ruski odnosi, uključujući trgovinske, su se pogoršali, a Rusija je svrstala Grčku u grupu tzv. neprijateljskih zemalja – podsjetila je Manoli sa Univerziteta Peloponeza i ekspertica think tanka ELIAMEP.
Godina 2022. postala je prekretnica za prorusske stavove u tradicionalno prijateljski nastrojenoj prema Rusiji Grčkoj – ocijenila je.
Manoli je istakla da su napetosti u diplomatskim odnosima između te dve zemlje porasle već ranije, 2018. godine, kada je Grčka protjerala dva ruska diplomata, optužujući ih za aktivnosti protiv nacionalne sigurnosti.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Grka osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu i zalaže se za podršku Kijevu, međutim u nekim pitanjima Grci se razlikuju od društava drugih EU zemalja.
Kratko nakon invazije anketa Politico je pokazala da je 60 procenata Grka smatralo rusku agresiju neprihvatljivom. Grci također spadaju u društva koja najslabije podržavaju sankcije Rusiji: u istraživanju Eurobarometra iz maja 2022. godine samo je 53 procenta Grka podržalo te restrikcije (prosečna EU stopa iznosi 80 procenata). Nakon dve godine rata procenat podrške sankcijama u Grčkoj pao je na 38 procenata (do 58 procenata u EU).
Ekspertica je naglasila da grčko društvo pristupa gotovo s jednakom sumnjičavošću i prema Rusiji i prema SAD-u, dok su se nakon izbijanja rata u Ukrajini među Grcima povećala proeuropska raspoloženja.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su u zemlji i dalje prisutni rusofilski stavovi. Prema Manoli, čak i nakon aneksije Krima, Grčka je bila “najviše rusofilska zemlja u Europi”.
Kao što je objasnila, rusofilski stavovi se mogu primijetiti uglavnom među pristalicama krajnje desnice koji se pozivaju na zajedničku pravoslavnu vjeru i kulturne veze dviju zemalja. Među ljevičarima prorusskost proizlazi iz nostalgije za Sovjetskim Savezom.
Prije svega, grčka krajnja desnica naglašava koristi za grčku ekonomiju koje proizlaze iz bliže suradnje s Rusijom. “Ekonomski argumenti dopiru do društva koje je doživelo desetogodišnju, tešku finansijsku krizu” – istaknula je Manoli.
Atina podržava Kijev diplomatski, humanitarno i vojno; zemlje su zaključile sporazum o suradnji u oblasti sigurnosti.
Međutim, Manoli je skrenula pažnju da sve manje grčka javnost želi pružiti Ukrajini vojnu pomoć. Eurobarometrovo istraživanje iz marta 2024. godine pokazuje da 61 procenat građana EU podržava nastavak i jačanje podrške Kijevu, dok je u Grčkoj taj procenat 46 procenata. To je četvrti najniži rezultat.
Ekspertica je istakla i da Rusija bezuspješno pokušava instrumentalizirati Crkvu u Grčkoj. Moskva se pretežno fokusira na sever Grčke i manastire na Svetoj gori, pokušavajući tamo širiti svoj utjecaj financiranjem nekih manastira. Kako je dodala, u odnosima između Crkve u Grčkoj i ruske Crkve odavno su prisutne napetosti.
PAP je također upitala eksperticu o sudbini grčke manjine u Ukrajini. Prije početka invazije broj osoba grčkog porekla u regionu grada Mariupolj procjenjuje se na 100,000. U trenutnim uslovima nije moguće procijeniti koliki deo te grupe je pod ruskom okupacijom ili izvan granica Ukrajine.
Do kraja 2023. godine Grčka je primila više od 23,000 ukrajinskih izbjeglica, ali taj broj ne obuhvata samo ukrajinske Grke. Pozivajući se na interese grčke zajednice u Mariupolju, vlada u Atini želi uspostavu međunarodnog suda koji bi istražio agresiju protiv Ukrajine. (28.12.2024)
“`