Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.MOSTAR – Iako su inflacija i poskupljenje građevinskih radova utjecali na poslovanje Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine u 2022. godine, iz tog javnog poduzeća navode kako je u protekloj godini došlo do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture.
“Bez obzira na sve probleme s kojima se cijeli svijet susreće, na prostoru Federacije BiH došlo je do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture. Federacija BiH je već sada veliko gradilište, a u periodu koji slijedi bit će i značajno povećanje obima posla”, kazali su Feni iz Autocesta FBiH.
U FBiH je do sada izgrađeno 126 kilometara autoceste na trasi koridora Vc, a puštanjem u promet dionice Tarčin-Ivan u oktobru prošle godine Bosne i Hercegovina je dobila oko 100 kilometara bez prekida funkcionalne autoceste.
Najveći obim posla na gradilištu koridoru Vc trenutno se izvodi u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su u izgradnji četiri dionice za novih 20 kilometara autoceste na relaciji Zenica-Žepče, čiji se završetak i puštanje u rad očekuje 2024. godine.
Finansijska konstrukcija za cijeli koridor kroz Federaciju BiH, podsjećaju iz Autocesta FBiH, načelno je dogovorena s kreditorima. Ova godina mogla bi biti ključna za završetak kompletnog projekta koridora Vc, jer je u 2023. planiran početak radova na dva iznimno zahtjevna objekta: tunel Prenj i mostarska obilaznica. (02.01.)
Jašarspahić: U 2023. očekujemo smirivanje tržišnih turbulencija
SARAJEVO – Potpredsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Mirsad Jašarspahić ocijenio je da će 2023. godina donijeti smirivanje tržišnih turbulencija, dok će prva polovina godine biti obilježena nastavkom negativnih trendova i recesijom, u drugoj polovini godine očekuje se stabilizacija i period boljeg poslovanja.
Mišljenja je da je sada potrebno je raditi na boljoj vidljivosti pozitivnih i uspješnih bh. poslovnih priča čime bi se glavni akteri globalnih lanaca snabdijevanja u industriji dodatno ohrabrili za poslovanje s bh. kompanijama, što bi bio i signal za ozbiljnije investicijske poduhvate u BiH.
Privrednim subjektima u BiH, 2022. godina donijela je mnoštvo turbulencija i izazova. Rast cijena sirovina i generalno poremećaji i poteškoće u lancima snabdijevanja bili su jako izraženi. Inflacijska kriza je pogodila cijeli svijet pa tako i bh. ekonomiju. Izvozno orijentirane kompanije bile su pred velikim izazovima u nastojanju da zadrže već postignute pozicije u globalnim lancima snabdijevanja.
“Najveći izazovi su upravo bili cjenovna nestabilnost tržišta sirovina, nedostatak radne snage, te poremećaji tržišta energenata. I pored mnoštva izazova koji su ograničavali i otežavali poslovanje, većina bh. firmi je uspjela ostvariti poslovne planove i to zahvaljujući isključivo njihovom spremnošću da hrabro prihvate šanse koje su se otvorile poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja. Prihodi su rasli, rastao je i broj radnika”, naveo je Jašarspahić u razgovoru za Fenu. (01.01.)
Pisonaro: Očekujemo brzu uspostavu vlasti u BiH i rad na reformama
BRISEL – Sticanje kandidatskog statusa važna je prekretnica za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka Evropskoj uniji, jasna je to poruka građanima BiH da je njihova budućnost u Evropskoj uniji, kazala je Feni glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.
Kako je pojasnila u izjavi za Fenu, status kandidata je znak da zemlja napreduje na putu ka EU, ali je i poticaj za donositelje odluka da učine više kako bi se zadovoljile težnje građana zemlje za reformama koje će dovesti do članstva u EU.
“Naša ponuda također dolazi s visokim očekivanjima. Put u EU je otvoren, ali zahtijeva da zemlja provede reforme. Na političkim je liderima da to pretvore u stvarnost. Sada očekujemo brzu uspostavu zakonodavnih i izvršnih tijela na svim nivoima vlasti kako bi se fokusirali na reforme koje je potrebno uraditi na putu ka EU”, navela je Pisonero.
Podvukla je da Bosna i Hercegovina treba ojačati i napredovati u reformama, ali posebno u oblastima vladavine prava, pravosuđa, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te upravljanja migracijama.
Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero jasno je naglasila da je pristupanje Evropskoj uniji proces temeljen na zaslugama te da brzina pristupnih pregovora zavisi o brzini reformi i ispunjavanju obveza zemalja kandidata, počevši od temeljnih područja kao što su demokratija, vladavina prava i poštivanje temeljnih prava.
Bosna i Hercegovina 15. decembra službeno je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtjev za članstvo u EU Bosna i Hercegovina je podnijela 2016. godine, a Evropska komisija je u oktobru prošle godine preporučila državama članicama da joj dodijele status kandidata. (05.01.)
Pokrenuta procedura za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa za zakon o nepokretnoj imovini
BANJA LUKA – Delegat u Klubu bošnjačkog naroda u Vijeću naroda bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Adil Osmanović potvrdio je da je taj klub donio odluku o pokretanju pitanja vitalnog nacionalnog interesa u pogledu zakona koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u vezi s nepokretnom imovinom.
Istaknuo je da, kada je riječ o državnoj imovini, jedino država Bosna i Hercegovina može biti titular i to pitanje treba isključivo rješavati u Parlamentarnoj skupštini BiH, onako kako je to rekao i Ustavni sud BiH, a ne na nivou entiteta.
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini. Zakon identičnog naziva, Ustavni sud BiH je stavio van snage 22. septembra, odlučujući na osnovu apelacije šest delegata Doma naroda bh. parlamenta. Sud je u svojoj odluci naveo da RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje tog pitanja, jer se radi o nadležnosti države BiH. (04.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)