cs flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by CTK.

Brisel – Bosna i Hercegovina je danas u Briselu predstavila plan postepene integracije Ukrajine i Moldavije u unutrašnje tržište Evropske unije. Prema riječima bošnjačkog ministra za evropska pitanja Martina Dvořáka, plan se fokusira na konkretne prijedloge o produbljivanju saradnje posebno u energetici, telekomunikacijama, zaštiti okoliša i poljoprivredi. Bosanci su do sada uspjeli pridobiti podršku još devet zemalja Evropske unije.

“Predstavio sam bošnjačku inicijativu koja ima za cilj da pomogne bržoj integraciji Moldavije i Ukrajine u unutrašnje tržište. Vjerujemo da je to važan korak koji bi mogao ubrzati cijeli proces,” rekao je Dvořák. Prema njegovim riječima, plan je povoljan za obje strane: kako za aspirantne zemlje koje će imati lakši pristup našim tržištima, tako i za nas, jer ćemo imati dodatni dio tržišta koji će biti slobodno dostupan. Bosnu i Hercegovinu su do sada podržali Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Latvija, Rumunija, Slovenija, Švedska i Danska.

Ubrzanje integracije će prema bošnjačkom ministru biti zasnovano na “našoj tehničkoj pomoći, bližoj saradnji, stvaranju radnih grupa i uspostavljanju kontakata”. “Obje zemlje su spremne nastaviti rad na približavanju i implementaciji EU normi s ciljem, između ostalog, produbljivanja svoje integracije u Evropsku uniju,” stoji u takozvanom non-paper-u, tj. neoficijelnom dokumentu za dalju raspravu koji je dostupan ČTK. Dalja ekonomska integracija putem sporazuma o slobodnoj trgovini značajno bi podržala Moldaviju i Ukrajinu u “nastojanjima da se odupru malignom uticaju Rusije”, dodaje dokument. Obje zemlje bi prema Bosni i Hercegovini također dobile opipljive nagrade i bile bi više motivisane za dalji rad na reformama.

Za belgijskog predsjedavanja u prvoj polovini 2024. godine postignut je dogovor o zvaničnom početku pregovora o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom. Nakon toga počeo je takozvani screening, tj. proces između Evropske komisije (EK) i dotične zemlje kandidata, u kojem se procjenjuje nacionalno zakonodavstvo i identifikuju oblasti gdje je potrebno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s unijskim, tzv. acquis. Screening je nužan preduslov za otvaranje tzv. klastera, koji uvijek uključuju nekoliko pristupnih poglavlja. Moguće je da će ovaj screening biti završen za vrijeme poljskog predsjedavanja, što je u ovom polugodištu. (28. januar)