Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Za petak je zakazana hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kako bi se usvojio Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, što je jedan od uvjeta na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Ovo je ključni zakon kako bi se spriječilo negativno izvješće Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) čija delegacija boravi u Bosni i Hercegovini od 12. 2. 2024. godine i ocjenjuje napredak Bosne i Hercegovine u oblasti sprečavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
U slučaju neusvajanja ovog zakona, te samim tim i negativnog izvješća, Bosna i Hercegovina bi se mogla naći na ”sivoj listi” MONEYVAL-a što bi proizvelo ozbiljne posljedice i probleme gospodarstvu, financijskim institucijama i građanima Bosne i Hercegovine.
Zastupnik iz reda hrvatskog naroda Ilija Cvitanović izrazio je nadu da će se taj proces završiti, a kako bi spriječili mogućnost završetka na “sivoj listi”, što bi se reflektiralo na život svih građana u BiH, a naročito poduzetnika i izvoznika.
Ovaj zakon trebala bi podržati i oporba. Šef kluba Bošnjaka u Domu naroda PS BiH Šefik Džaferović (SDA) za Fenu je rekao da njegova stranka uvijek stavlja interese države na prvo mjesto.
– Ovo je zakon koji se tiče prvorazrednog interesa BiH, tiče se rejtinga BiH i europskog puta BiH. Prema tome, bez obzira na to što je SDA oporba, podržat ćemo taj zakon – zaključio je Džaferović. (14.2.)
Otvaranjem pregovora o Sporazumu o suradnji s Frontexom, BiH ispunila važan uvjet na putu ka EU
SARAJEVO – Otvaranjem pregovora o Statusnom sporazumu o Frontexu, Bosna i Hercegovina ispunila je još jedan važan uvjet na putu ka europskim integracijama.
Statusni sporazum o Frontexu će omogućiti Frontexu da rasporedi Stalne snage europske granične i obalne straže na teritoriju Bosne i Hercegovine, na zahtjev nadležnih vlasti u BiH, zbog podrške aktivnostima upravljanja granicom.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić kazao je da to ne znači da BiH započinje suradnju s jednom europskom institucijom, nego da je BiH dio zajedničke i kolektivne europske sigurnosti.
Smatra da su pripadnici sigurnosnih agencija BiH najbolji na svijetu, jer svojim angažmanom svakog dana ispunjavaju sve kriterije i mogu parirati svakom policajcu na svijetu, iako nisu ni blizu dovoljno plaćeni za taj rad. Nešić je naglasio da će Frontex u tom smislu dodati novu dimenziju i ojačati granice u vrijeme ozbiljnih migracija koje su danas sigurnosni problem za sve.
Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler osvrnuo se na europski put BiH, ističući da Europa šalje jedinstvenu poruku, a to je da je su vrata otvorena i da postoji realna šansa i prilika koju BiH treba iskoristiti.
– Fontex možemo prekrižiti, ostalo je još da riješite zakone o sprečavanju pranja novca, sudovima i sukobu interesa. Interes je da odredbe tih zakona budu usklađene s odredbama europskim standarda – poručio je, te dodao da očekuje da će zakon o sprečavanju pranja novca biti usvojen ovoga tjedna.
Zamjenik generalnog direktora za unutarnje poslove pri Europskoj komisiji Oliver Onidi je podsjetio da je prošle godine napravljen veliki iskorak BiH uspostavljanjem pune operativne suradnje s EUROPOL-om, a da su ostali pregovori i o suradnji s FRONTEX-om, što je veoma važan korak.
Inače, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja nema Statusni sporazum o Frontexu, a otvaranje pregovora jedan je od prioriteta prije sastanka Europskog vijeća u ožujku, kada će raspravljati o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH.
Od 2018. godine, kada je veći broj migranata počeo prelaziti u Bosnu i Hercegovinu, Europska unija je izdvojila više od 140 milijuna eura za podršku upravljanju granicama i zadovoljavanju humanitarnih potreba migranata. (12.2.)
EU najavila podršku za projekt vrijedan 6,4 milijuna eura za jačanje upravljanja granicama u BiH
SARAJEVO – Europska unija najavila je podršku za projekt u vrijednosti 6,4 milijuna eura za jačanje upravljanja granicama i migracijama u Bosni i Hercegovini.
Važnost podrške projektu značajna je zbog porasta broja dolazaka u BiH posljednjih nekoliko godina, te naglašenom potrebom za poboljšanja tehnikama upravljanja, koje su opteretile sposobnost zemlje da se učinkovito nosi s mješovitim migracijskim tokovima i upravljanjem granicama.
Od 2017. godine, broj migranata koji prolaze kroz BiH povećao se 1,6 puta, uz kontinuirani porast u 2022. i 2023. Ta realnost naglašava hitnu potrebu za poboljšanim strategijama upravljanja kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se BiH suočava. Iako se od 2018. ulažu napori kako bi se poboljšao kapacitet zemlje za upravljanje granicama i migracijama, i dalje postoje izazovi zbog ograničenih tehničkih kapaciteta i suradnje među različitim agencijama i organizacijama.
Kako bi se riješili ti problemi, ovaj projekt koji financira EU usredotočit će se na poboljšanje integriranog upravljanja granicama sukladno standardima ljudskih prava. Projekt će također biti usklađen s Akcijskim planom EU za zapadni Balkan i relevantnim strategijama u BiH. Njegov opći cilj je poboljšati integrirano upravljanje granicama i ojačati kapacitete korisnika upravljanja granicama za učinkovitu provedbu migracijskih politika u skladu sa standardima EU-a.
Europska unija već pruža podršku Ministarstvu sigurnosti i nadležnim agencijama kroz projekt ”Pojedinačne mjere za jačanje kapaciteta odgovora za upravljanje migracijskim tokovima u BiH”. Do danas je ova podrška uključivala nabavke specijalizirane opreme, obuku državnih službenika i operativnu podršku. Projekt će provoditi Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u bliskoj suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH. (14.2.)
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske: Krajnji cilj je postići energetsku neovisnost o ruskom plinu
LJUBUŠKI – Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman prilikom posjeta južnom dijelu Bosne i Hercegovine osvrnuo se na političko stanje u ovoj zemlji i nedavni dolazak pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Jamesa O'Briena u Sarajevo.
– Poštujemo dolazak O'Briena u Sarajevo gdje je izrazio podršku cjelovitosti i teritorijalnom integritetu BiH, što je i hrvatska pozicija od prvoga dana. Poštujemo i njegovu osudu separatizma. Ali treba osuditi i svake negativne tendencije, unitarizam i hegemonizam, koje su jednako opasne tendencije kada je u pitanju preglasavanje Hrvata u BiH kao najmalobrojnijeg naroda – rekao je hrvatski ministar.
On smatra kako samo pravedan Izborni zakon BiH koji će jamčiti jednakopravnost triju konstitutivnih naroda može osigurati dugoročnu političku stabilnost i institucionalnu funkcionalnost ove zemlje.
Kada je u pitanju Južna plinska interkonekcija, Grlić Radman naglašava da to ne može biti samo unilateralno pitanje te da je to pitanje i u interesu Republike Hrvatske.
– Ne može biti plinske Južne interkonekcije bez Hrvatske. Hrvatska je energetski čvor, zainteresirana je za energetsku neovisnost. Imamo krajnji cilj, a to je postići energetsku neovisnost o ruskom plinu. Treba dati prostora za razgovor i pregovore. Nikakvi pritisci i nikakve prijetnje sankcijama ne vode dobrom rješenju – istaknuo je.
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, Grlić Radman je siguran da ova zemlja tim putem može krenuti u ožujku i otvoriti novo poglavlje što će, prema njegovom mišljenju, prostor zapadnog Balkana učiniti još stabilnijim. (12.2.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)