go to the original language article
Naši gradovi moraju i mogu postati otporniji, humaniji, ekološki održiviji, naglasio je povjerenik za održivi promet i turizam, Apostolos Tzitzikostas, govoreći na Forumu Grčke mreže otpornijih gradova.
Tema dvodnevnog foruma bila je “Dijalog o otpornosti: Aktivna podrška grčkim gradovima za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama” i u radu foruma sudjelovalo je više od 120 gradonačelnika iz cijele Grčke, političara i znanstvenika.
Ova dva dana razgovaramo o suvremenim problemima, aktualnim izazovima, koji u svakom slučaju zahtijevaju plan i odlučnost u njihovom rješavanju i, zapravo, u središtu tih pitanja su gradovi, gradska središta diljem svijeta, primijetio je na početku svog govora.
Kako je rekao, do 2030. godine, 60% svjetskog stanovništva živjet će u gradovima, a taj se postotak očekuje da će dostići 80% do 2050. godine, s ovom rapidnom urbanizacijom koja će stvarati demografske, socijalne i ekološke izazove. Naglasio je da gradovi pokrivaju oko 3% površine Zemlje i proizvode 72% globalnih emisija stakleničkih plinova, dok u Europskoj uniji brojke ne razlikuju se značajno, jer gradovi pokrivaju samo 4% površine, ali smještaju 75% građana te predstavljaju 65% ukupne potrošnje energije i 70% emisija ugljičnog dioksida.
EU dosljedno promovira održive politike i aktivno podržava gradove putem programa, akcija i financiranja
Za g. Tzitzikostasa, klimatske promjene i urbanizacija su “dva globalna mega-trenda” i “moramo ispitati njihovu međusobnu interakciju”, kako je rekao, naglašavajući da “što gradovi rade treba nas se ticati” i posebno što rade gradovi u mediteranskoj regiji, jer “proživljavamo najintenzivnije posljedice klimatskih promjena.” Posljedice koje “prijete zdravlju i životima građana, sigurnosti infrastrukture i ekonomskoj održivosti urbanih središta”, kako je rekao.
Međutim, pojasnio je da “nije sve crno i tmurno”, jer postoje tri razloga za “optimizam”: Prvo, sada smo duboko razumjeli izazov – i ovaj dvodnevni forum, ali i šire djelovanje Grčke mreže otpornijih gradova, još je jedan uvjerljivi dokaz da su javni dijalog, javne politike, postavljanje ciljeva i naši prioriteti sada ispravno usmjereni. Drugo, “mi smo dio unije koja ima ovo pitanje u središtu svojih politika, u EU-u koja dosljedno promovira održive politike i aktivno podržava gradove putem programa, akcija i financiranja. I treće, sada imamo i znanje i tehnologiju i sredstva i alate da postignemo vrlo značajne ciljeve”, kako i EU prepoznaje da prijelaz prema otpornijim i održivijim gradovima zahtijeva integrirane suradnje, strategije i inovativna rješenja koja ne dolaze automatski, potrebne su strateške i političke odluke i upornost u njihovoj provedbi.
Što se tiče relevantnih europskih programa i zajedničkog financiranja, istaknuo je važnost programa “Horizon”, koji financira projekte za inovativna rješenja, Fonda za oporavak i otpornost, koji ima značajna sredstva za održivi razvoj gradova i ESIF, koji je jedno od najvažnijih alata koje regije i gradovi imaju za moderne fizičke i digitalne infrastrukture, i spomenuo program 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova, koji cilja do 2030. napraviti europske gradove pionirima klimatske neutralnosti.
Kao što je rekao, Atena, Solun, Trikala, Kozani, Ioannina, Kalamata, zajedno s još 106 gradova, smanjuju atmosferske zagađivače za 200 miliona tona i razvijaju projekte i akcije kako bi učinili ove gradove humanijima. Podsjetio je da se 90% europskih akcija za rješavanje klimatskih promjena danas provodi od strane regija i općina.
«Naši gradovi moraju i mogu postati otporniji, humaniji, ekološki održiviji»
Zatim je g. Tzitzikostas detaljno govorio o europskim inicijativama vezanim uz njegova portfelja, Održivi prijevoz i turizam.
Što se tiče urbane mobilnosti, bilo da se radi o električnim automobilima, sredstvima prijevoza ili o proširenju mogućnosti kretanja biciklima, rekao je kako kroz novu strategiju za europsku automobilsku industriju, koju je nedavno predstavio u Bruxellesu, i kroz strategiju za održivi prijevoz koja se priprema, i kroz strategiju za europske luke, na koju trenutno rade i koja će biti predstavljena 2025., “dosljedno podržavamo ulaganje u modernu, čistu urbanu mobilnost, ulaganje u elektrifikaciju i održiva goriva, ulaganje u inovacije i digitalnu tranziciju”.
“Moramo smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i stvoriti otpornije energetske mreže. Moramo brže instalirati više električnih punionica. Sredstva prijevoza moraju biti održivija. Moramo iskoristiti digitalna rješenja i pametne tehnologije za bolje upravljanje resursima i urbanim sustavima. Proširiti mreže biciklističkih staza. Poboljšati sigurnost za naše sugrađane koji se kreću pješice”, rekao je.
Nadalje, spomenuo je kako je vrlo važno za Komisiju, ali i njega osobno, pružiti europsku potporu državama članicama, kako bi zauzvrat osigurale ekonomske i porezne poticaje svim svojim građanima, posebno građanima s nižim prihodima, za pristup čišćim vozilima novih tehnologija. Kako je rekao, mobilnost je pravo, bez obzira na to gdje netko živi i koji su njegovi životni uvjeti, i zbog toga mu je apsolutni prioritet osigurati da nitko ne bude zapostavljen ili marginaliziran.
Govoreći o turizmu, ponovio je značajnost što je, po prvi put u povijesti EU-a, turizam dodan u portfelj jednog povjerenika, i kako je rekao, “trenutačno radimo na novoj europskoj strategiji za turizam kroz koju želimo dati odgovor na osnovno pitanje kako uskladiti razvoj s očuvanjem okoliša i naše baštine”.
Govorio je o “uravnoteženom turizmu”, s obzirom da neki odredišta doživljavaju pojave prenapučenosti, dok drugi, izuzetne ljepote i jedinstvenih karakteristika, ostaju neiskorišteni. Osvrnuo se na jačanje organizacija za upravljanje destinacijama, ističući kako će uloga općina u ovom procesu biti ključna, i govorio o ostvarivanju većih turističkih tokova prema više destinacija – s koristima za više lokalnih zajednica i rasterećenjem preopterećenih odredišta – produženjem turističke sezone na dvanaest mjeseci, kao i o zaštiti i očuvanju prirodne i kulturne baštine.
G. Tzitzikostas, govoreći o trenutnoj geopolitičkoj situaciji, pojasnio je kako “da, dobili smo više prioriteta, ne mijenjamo prioritete”, dok je vezano uz posljedice klimatske krize izjavio kako, prema predviđanjima, do 2050. godine, smanjenje turizma će dosegnuti 10%, te kako je rekao, Grčka kao mediteranska zemlja nalazi se u prvoj liniji zemalja koje, ako stvari ne budu išle dobro, će pretrpjeti neprocjenjive posljedice”.
Nitko danas ne može zamisliti cijenu koju ćemo neizbježno morati platiti ako dopustimo da se stvari razvijaju prema najgorem scenariju, dodao je.
«Naši gradovi moraju i mogu postati otporniji, humaniji, ekološki održiviji. To je jedina karta ako želimo da naši gradovi imaju ekonomski procvat, za privlačenje investicija, smanjenje nejednakosti i društvenu koheziju», zaključio je g. Tzitzikostas.
Pročitajte također: