es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

Madrid – Guverner Banke Španije, José Luis Escrivá, istakao je ulogu koju euro može igrati u trenutku kada je dolar, kao međunarodna rezervna valuta, “možda pod pitanjem” jer “generiše manje kredibiliteta i manje povjerenja”.

U intervjuu u televizijskom programu ‘Las Mañanas de la 1’, koji je zabilježila Europa Press, Escrivá se osvrnuo na odluke, poput poticanja korištenja dolara u Sjedinjenim Državama za likvidaciju plaćanja na veliko kriptovalutama i kriptoaktvima, koje su i dalje zbunjujuće.

“Sve to čini da je vjerovatno na međunarodnom nivou potrebno ojačati ulogu drugih valuta. I svakako euro ima sve karakteristike da igra važniju ulogu, osnovno da pruži povjerenje svijetu s rezervnom valutom koja zaista ima stabilnost iza sebe”, dodao je.

Također se osvrnuo na projekat digitalnog eura, koji provodi Evropska centralna banka (ECB) i Eurosistem već četiri godine i koji zahtijeva “vrlo značajne” investicije. Objasnio je da bi ovaj digitalni euro trenutno imao sličnu funkcionalnost kao novčanice i bio bi podržan od strane ECB-a sa “svim što to podrazumijeva u smislu sigurnosti i podrške”.

Na taj način, izložio je da je namjera da ova digitalna valuta može imati iste karakteristike i iste elemente kao fizička novčanica, ali da se nalazi u virtualnom novčaniku.

“Biće ekvivalent u digitalnim terminima onome što danas predstavlja novčanica u opticaju i omogućit će nam da vršimo plaćanja širom Evrope digitalno sa svim povjerenjem koje vam sada daje novčanica, ali to raditi putem digitalnih instrumenata i različitih kanala”, istakao je.

Revidirana procjena rasta Španije

s druge strane, Escrivá je najavio da će institucija revidirati naniže svoje ekonomske prognoze zbog carinske politike predsjednika Sjedinjenih Država, Donalda Trumpa.

“Morat ćemo revidirati naniže prognoze rasta. Mi, u slučaju španske ekonomije, naša posljednja prognoza bila je 2,7%, što je visok rast za špansku ekonomiju. Logično je da je revidiramo naniže i ono što ne mogu reći u ovom trenutku, jer to još nismo uradili i jer nije lako to uraditi, je koliko”, izjavio je.

Guverner je naglasio, međutim, da će svaka revizija prognoza “biti podložna vrlo velikim elementima nesigurnosti”, jer “ima elemenata za koje se zaista nemaju dovoljno snažni analitički alati da bi ih mogli procijeniti”.

Escrivá je osigurao da institucija “vrlo blisko i direktno prati” situaciju, koju je definirao kao “izuzetno složenu sa ekonomskog i geopolitičkog stanovišta”.

“Znamo da ono što se dešava ima potencijal da generiše vrlo negativne efekte na ekonomsku aktivnost u svijetu na vrlo asimetričan način, ali također je istina da još nemamo precizne elemente kako će se to materijalizovati i do koje mjere i s kojom vremenskom sekvencom”, osigurao je.

Escrivá je izjavio da je ova “uznemirenost ponude” koju je generisao Trump sa svojim politikama “vrlo teška” i ima “potencijal da generiše snažne padove ekonomske aktivnosti ili usporavanje u onim ekonomijama”, poput španske, koja raste na “relativno visokim” nivoima.

Ne bih govorio o recesiji u nijednom slučaju, iako će biti uticaja

“Ali ne bih govorio o recesiji u nijednom slučaju, ali da će ovo imati neki uticaj na ekonomsku aktivnost”, istakao je Escrivá, koji je također naveo da mjere protivteže koje se preduzimaju kako bi se suprotstavile Trumpu “imaju efekat povećanja cijena”.

“Ovo su najočitiji elementi, ali postoje i elementi koji su teže uočljivi koji mogu učiniti situaciju složenijom. S jedne strane, ne samo da dolazi do povećanja carina, već ono što može biti pod pitanjem je funkcionisanje lanaca vrijednosti i lanaca snabdijevanja s kojima je internacionalizovana svjetska proizvodnja i to može generisati segmentacije u trgovini i prekide”, naglasio je.

Ovaj dodatni negativni efekat na svjetsku ekonomsku aktivnost doći će u drugom trenutku i teško ga je procijeniti, prema Escrivá, koji je dodao da, osim direktnih efekata koje generiše ova situacija, postoji i efekat povjerenja.

“Kada su tržišta i osjećaj potrošača i investitora pogođeni tako disruptivnim situacijama, postoji potencijal da se odluke o potrošnji povuku. I to se može dogoditi i s određenim kašnjenjem. Sve to nam otežava da stavimo brojke na to kakav je uticaj koji ova situacija ima ili će imati kako na ekonomsku aktivnost, tako i na inflaciju”, naglasio je. (9. april)