Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRISEL – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović susreo se s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u sjedištu NATO-a u Briselu kada je naglasio da će učiniti sve kako bi Bosna i Hercegovina što prije postala članicom NATO-a.
Tokom sastanka predložio je novi pristup intenziviranju NATO integracija Bosne i Hercegovine kroz zajedničku mapu puta prema kojoj bi se Bosni i Hercegovini mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku.
Potpuno nova geopolitička situacija traži i od NATO-a i od Bosne i Hercegovine da budu brži, efikasniji i konkretniji, jer promjena evropske sigurnosne arhitekture ne trpi više nikakvo odugovlačenje, uz naglašavanje da će predstojeći samit NATO-a u Litvaniji u junu biti prilika da se ukaže na značaj dinamiziranja puta Bosne i Hercegovine u NATO.
Bećirović je još jednom osudio rusku agresiju na Ukrajinu i naglasio važnost iskazivanja solidarnosti sa pravednom borbom ukrajinskog naroda za slobodu. On je ukazao na važnost da sve demokratske zemlje doprinesu, u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima, odbrani mira, međunarodnog prava i općih demokratskih načela.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je istakao da je stabilnost cijelog regiona zapadnog Balkana od strateškog značaja za Alijansu, te ohrabrio rukovodstvo države da se nastavi fokusirati na reforme za dobrobit cijele zemlje i da očuva multietničke institucije na svim nivoima.
Stoltenberg je pozvao sve političke lidere da se suzdrže od retorike podjela i da učine konkretne korake ka unutrašnjem pomirenju te naglasio je da NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. (16.01.)
Evropski parlament traži sankcije za Dodika
BRISEL – Evropski parlament (EP) zatražio je od Evropske unije (EU) da sankcionira predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i ponovo zatražio da se eurointegracije Srbije uvjetuju uvođenjem sankcija Rusiji.
Ti zahtjevi navedeni su u Rezoluciji za koju je od 641. poslanika na sjednici glasalo 407, protiv je bilo 92 a uzdržanih 142. Rezolucije EP-a imaju političku simboliku, ali nisu pravno obavezujuće za evropske institucije niti države članice EU.
Autor Rezolucije, evropski zastupnik David McAllister prije glasanja je upozorio da EU mora da bude aktivna u svim zemljama zapadnog Balkana kako bi se suprotstavili destabilizirajućoj i negativnoj propagandi te lažnim vijestima koje posebno dolaze iz Rusije. Sve države članice Evropske unije pozvane su osiguraju da Vijeće Evropske unije usvoji takve sankcije.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Evropski parlament je izrazio zabrinutost zbog vremena, sadržaja i načina unošenja izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava drugog bh. entiteta Federacije BiH, što je na dan općih izbora nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt.
Ovakve mjere, kako stoji u tekstu “riskiraju podrivanje demokratskog legitimiteta i konsolidacije etnonacionalizma” u državi.
Rezolucija se odnosi na provođenje zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Radi o obimnom dokumentu, i dio je posvećen i stanju u regionu zapadnog Balkana, naročito u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu. (18.01.)
Državljani Ruske Federacije kao ‘turisti’ ulaze u BiH
SARAJEVO – Trenutni priliv državljana Ruske Federacije u Bosnu i Hercegovinu zbog navodnih turističkih posjeta, donekle je smanjen u odnosu na period pred kraj prošle godine, kazao je Feni savjetnik direktora Granične policije Bosne i Hercegovine Svevlad Hoffmann.
“Angažiranjem policijskih službenika Granične policije i provjeravanjem razloga za njihov ulazak došlo je do smanjivanja broja državljana Ruske Federacije koji dolaze na sarajevski aerodrom, navodeći uglavnom lažni razlog dolaska – njihov turistički boravak”, naveo je Hoffmann.
Od početka godine evidentiran je ulazak ukupno 366 državljana Ruske Federacije i to se odnosi na ulazak državljana Ruske Federacije preko aerodroma Sarajevo, dok manji broj njih ulazi i putem drugih aerodroma kao i kopnenim putem.
Kako je naglasio, oni zloupotrebljavaju bezvizni režim između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije. Po slijetanju na aerodrom kao razlog svog dolaska u BiH navode turističke razloge i prilažu uplaćene vaučere za hotele, a često raspolažu i znatnim novčanim iznosima.
“Onda, umjesto da se upute prema hotelu gdje su navodno rezervirali smještaj za svoj boravak odlaze prema Velikoj Kladuši, s ciljem da uđu na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno na teritoriju Evropske unije i tamo traže azil”, pojasnio je Hoffmann.
Mišljenja je da je jedan od njihovih motiva za takvu putanju ulazak Hrvatske u zonu Schengena jer smatraju kad već uđu na teritoriju Republike Hrvatske, koja je od 1. januara članica šengenske zone, onda mogu neometano nastaviti put prema drugim zemljama EU.
Pred kraj prošle godine na graničnom prijelazu Maljevac s bh. strane evidentiran je povećan broj ruskih državljana, uglavnom čečenskog i dagestanskog porijekla, koji su pokušavali ući i Hrvatsku. Mnogi od njih su tvrdili kako bježe od vojne mobilizacije u Rusiji. (18.01.)
Ranko Debevec imenovan za predsjednika Suda BiH
SARAJEVO – Ranko Debevec nastavljat će obavljati dužnost predsjednika Suda Bosne i Hercegovine odlučilo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH koje je zaduženo za imenovanje sudija i tužilaca u BiH.
Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija ranije je kazao da je Debevec, koji je i od 2016. godine obavljao dužnost predsjednika Suda BiH i ovog puta bio jedini kandidat za tu poziciju, prošao sve procedure, te je predloženo njegovo imenovanje za predsjednika, čime je dobio još jedan mandat.
Debevec je predstavio program rada, naglašavajući da će raditi na unapređenju sektora pravde u BiH. U prvom redu na unapređenju kvalitete i učinkovitosti te efikasnosti i odgovornosti rada suda, ali i na unapređenju institucionalnog razvoja suda.
“Sud će imati sve više aktivnosti koje se odnose na jačanje pravne države, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala”, poručio je Debevec, najavljujući da će se voditi računa da se što brže i efikasnije odlučuje.
Ranko Debevec rođen je 1964. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnome fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1988. godine. Od 2005. do 2008. godine obnašao je dužnost tužioca Kantonalnoga tužilaštva u Sarajevu.
Za tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 10. aprila 2008. godine, a u periodu od 2010. do 2012. godine bio je član Projektnoga tima IPA projekta Vijeća Evrope za borbu protiv cyber kriminala. Za sudiju Suda BiH imenovan je 12. decembra 2012. godine. (18.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)