Mostar (Fena) – Iako se zbog političke nestabilnosti i unutarnjih nesuglasica otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom čini neizvjesnim, taj bi korak predstavljao važan preokret u procesu europskih integracija te konkretan poticaj za provedbu nužnih reformi. Ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije Ivan Jurilj u razgovoru za Fenu je pojasnio kako bi otvaranje pregovora s EU za Bosnu i Hercegovinu značilo prije svega veliki politički iskorak, ali i početak ozbiljnijeg procesa integracije.
Istaknuo je da BiH već sada ispunjava određene zahtjeve kroz reforme i usklađivanje s europskim kriterijima, no pregovori bi unijeli više reda, jasno definiranih rokova i konkretnih obveza. – To bi zapravo najviše značilo uozbiljavanje ovog procesa u kojem mi već sada jesmo – rekao je Jurilj, dodajući da bi se uspostavila stroža procedura u kojoj bi bilo jasno što BiH mora napraviti i što slijedi ako to ne napravi.
Dodaje da je BiH nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela niz obveza, od kojih su neke ispunjene, a neke nisu, ali je unatoč tome EU pokazala određenu fleksibilnost i izlazila zemlji u susret.
Jurilj je istaknuo da je proces pregovora s EU prilično jasan. Kada se ispune određeni uvjeti, može se ići dalje. Građani možda u početku ne bi osjetili velike promjene u svakodnevnom životu, ali reforme bi se ubrzale, što bi s vremenom donijelo konkretne rezultate.
– Često se može čuti da se otvaranjem pregovora automatski otvaraju i nova sredstva iz fondova Europske unije. Nekada je pristup sredstvima doista bio uvjetovan statusom zemlje, odnosno je li kandidat, potencijalni kandidat ili je zemlja otvorila pregovore. Međutim, danas to više nije slučaj. Pristup sredstvima ovisi prvenstveno o ispunjavanju konkretnih uvjeta koje propisuje svaki pojedini program ili fond Europske unije – pojasnio je.
Jurilj napominje da BiH već sada ima pristup sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomoći za razdoblje 2021. – 2027., ali ne u svim njegovim komponentama. Primjerice, BiH trenutno ne koristi sredstva iz programa IPARD za ruralni razvoj i poljoprivredu jer još nije ispunila potrebne uvjete, a ti uvjeti nisu vezani za početak pregovora.
Međutim, Jurilj ističe da bi otvaranje pregovora moglo ubrzati ispunjavanje tih uvjeta, jer bi se stavio veći fokus na reforme. Naglašava i da se ne radi o klasičnim pregovorima. – To nisu pregovori u klasičnom smislu, gdje se raspravlja o uvjetima i očekuje da Europska unija napravi ustupke. Ne pregovaramo o samim uvjetima. Oni su unaprijed zadani i poznati. Pregovori se odnose isključivo na rokove, način provedbe i tehničke aspekte ispunjavanja tih uvjeta – istaknuo je.
Spomenuo je i Plan rasta EU za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, koji je već aktiviran u drugim zemljama regije, ali BiH zaostaje zbog političkih nesuglasica i izostanka konsenzusa. (24.05.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.
