MOSTAR – Kamatne stope na stambene kredite u Bosni i Hercegovini u prosjeku se kreću oko 3,5 posto i više su nego u zemljama eurozone gdje se kreću od 2,55 do 3,30 posto, a njihov rast mogao bi se nastaviti i ove godine, napominju iz Centralne banke BiH.
Evropska centralna banka u prošloj je godini ključne kamatne stope povećavala četiri puta kako bi se usporila inflacija i vratila na ciljani nivo od oko dva posto, a taj bi se trend trebao nastaviti i u ovoj godini. Zbog toga većina ekonomskih stručnjaka građanima koji imaju kredite s promjenjivom kamatnom stopom savjetuje da uzimaju kredite s fiksnom kamatnom stopom.
Krajem novembra ukupni stambeni krediti iznosili su 2,51 milijarde KM ili 22,9 posto od ukupnih 10,95 milijardi KM kredita koji su plasirani stanovništvu posredstvom banaka iz Bosne i Hercegovine, potvrđeno je Feni iz Centralne banke BiH iz koje nisu htjeli prognozirali hoće li se rast kamatnih stopa na kredite nastaviti i u ovoj godini jer, kako kažu, to pitanje nije u njihovoj nadležnosti. (28.01.)
Pristupiti usklađivanju propisa u oblasti zaštite ličnih podataka s propisima EU
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina u septembru je ratificirala ‘Konvenciju 108+’ kojom se osigurava zaštita pojedinaca na privatnost u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka, ali joj je u međuvremenu dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji te je neophodno pristupiti usklađivanju propisa u oblasti zaštite ličnih podataka sa propisima EU.
Upozorio je na to direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić na pres-konferenciji organiziranoj povodom Međunarodnog dana zaštite podataka i privatnosti.
Kako je pojasnio stalne tehnološke promjene i brza razmjena informacija u svijetu zahtijevaju reformiranje odgovarajućeg pravnog okvira i uvođenje novih modela zaštite u slučaju pokušaja zloupotrebe ili nedozvoljenog korištenja i obrade ličnih podataka.
U tom smislu naglasio je imperativ donošenja novog zakona o zaštiti ličnih podataka što je, između ostalog, uvjet za pregovore i potpisivanje sporazuma s EUROYUST-om. To bi podrazumijevalo uvođenje novih instituta i dostizanje evropskog nivoa zaštite ličnih podataka.
Inače Agencija je u 2022. godini zaprimila 206 prigovora nosilaca ličnih podataka, te provela 96 postupaka po službenoj dužnosti te izvršila 75 inspekcijskih nadzora. Najveći broj prigovora i postupaka odnosi se na videonadzor, čija opsežnija i intenzivnija upotreba u posljednje vrijeme značajno utiče na ponašanje pojedinaca. (27.01.)
Plan Vlade FBiH omogućava najveće ulaganje u pravosuđe i borbu protiv korupcije
SARAJEVO – Usvajanje ovogodišnjeg federalnog budžeta omogućava najveća ulaganja iz domaćih finansijskih sredstava u jačanje pravosuđa Federacije Bosni i Hercegovini, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Potvrdio je to predsjednik Antikorupcionog tima Vlade FBiH Eldan Mujanović, govoreći o značaju kapitalnog projekta predviđenog Memorandumom o saradnji Vlade FBiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, koji su nedavno potpisali federalni premijer Fadil Novalić i predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija.
Osiguravanje novog objekta u koji će biti smješteni Vrhovni sud i Federalno tužilaštvo s Posebnim odjelima za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala i Sudskom policijom FBiH ispunjavat će sve važeće standarde VSTV-a.
Vlada Federacije BiH je planirala značajna finansijska sredstva u iznose od oko 23 miliona KM u narednih nekoliko godina. To je najveće ulaganje u pravosuđe i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala iz vlastitih, domaćih budžetskih sredstava, što mu svakako daje dodatnu vrijednost.
“Vlada je kroz posebni Akcioni plan za rješavanje tog problema odredila da će se imovina i prihodi koji dolaze od oduzimanja nezakonito stečene imovine također usmjeravati u ove svrhe, što je jako važna dimenzija u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”, kazao je Mujanović.
U Federaciji BiH je od 2015. godine na snazi Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, koji nije implementiran, uglavnom zbog nemogućnosti pronalaska svim stranama prihvatljivog rješenja smještaja Posebnih odjela pri Vrhovnom sudu i Federalnom tužilaštvu. (28.01.)
U BiH se ne bilježe problemi u snabdijevanju lijekovima
MOSTAR – Iako se Evropska unija suočava s nestašicom lijekova, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Feni su potvrdili da nestašica u BiH nije evidentirana.
“Na teritoriji EU nema analgoantipiretika i antibiotika, posebno u farmaceutskim oblicima koji su namijenjeni za pedijatrijsku populaciju. Međutim, naše tržište se snabdijeva lijekovima domaćih proizvođača, ali i proizvođača iz država koje nisu članice EU”, pojasnili su iz Agencije.
Preciznije, bh. tržište nije ograničeno samo na proizvođače lijekova sa sjedištem u državama Evropske unije, te za sada nema prijavljenih ili evidentiranih ozbiljnijih problema s dostupnošću lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine. (26.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)