BiH na listi praćenja zbog narušavanja ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je dodana na Listu praćenja ugrožavanja ljudskih prava istraživačke platforme CIVICUS Monitor zbog narušavanja ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma.

CIVICUS Monitor je dodao BiH na spomenutu listu nakon što je zabilježen brzi pad građanskih sloboda, uslijed donošenja zakona koji utječe na pravosuđe, kao i napada na aktiviste i civilno društvo.

Pojašnjava se da je Republika Srpska usvojila zakon kojim odbacuje nadležnost Ustavnog suda BiH, zatim da je kleveta ponovo kriminalizirana u atmosferi pogoršanja napada na novinare i aktiviste, te da je “Zakon o stranim agentima” kojim se kriminalizira civilno društvo na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS.

Programska menadžerica Centra za promociju civilnog društva  Dajana Cvjetković kaže da su zakonodavni napori u Republici Srpskoj kojima se podriva građanski prostor duboko zabrinjavajući i pokazuju da vlasti prave korak unazad na putu ka EU.

Istakla je da “Zakon o ‘stranim agentima’ ne ugrožava samo rad civilnog društva, nego je i napad na osnovne slobode svih građana, zajamčene međunarodnim pravom i Ustavom BiH. To je u suštini, podvlači, pravni alat za uništavanje svake kritike vlasti.

CIVICUS Monitor lista za praćenje, objavljena kako bi se poklopila s 54. zasjedanjem Vijeća UN-a za ljudska prava (11. rujan – 13. listopad), ističe pet zemalja u opasnosti od oštrog pada građanskih prava i sloboda.

Lista je zasnovana na podacima koje je prikupio CIVICUS Monitor, koji prati stanje građanskih sloboda u 197 zemalja i teritorija koristeći podatke istraživačkih partnera širom svijeta. Pored BiH, najnovija lista uključuje Bangladeš, Ekvador, Senegal i Ujedinjene Arapske Emirate.

Od ožujka, vlasti u Republici Srpskoj zalažu se za donošenje više represivnih zakona unatoč oštrim protestima međunarodne zajednice. U srpnju su u NSRS usvojeni amandmani kojima se ponovo kriminalizira kleveta nakon 20 godina, što je pogoršalo ionako opasno okruženje za medije u zemlji. Nasilje i prijetnje novinarima uobičajene su u cijeloj BiH i bilježe značajan porast od 2022. godine.

Još jedan zabrinjavajući razvoj je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji bi krajem rujna trebao biti predmet rasprave u NSRS. Uvođenjem stroge zabrane “političkih aktivnosti“, njime bi civilnom društvu i neprofitnim medijima koji se financiraju iz inozemstva bilo zabranjeno diskutirati o pitanjima od javnog interesa pod prijetnjom gašenja ili kaznenog gonjenja.

Pored ovih, uskoro bi moglo uslijediti još zakona usmjerenih protiv aktivista, budući da je Dodik najavio da su na dnevnom redu zakoni koji zabranjuju LGBTQI+ aktivistima pristup školama, kao i “zakon o neprijateljima Republike Srpske”. (21.09.)

Europska unija apelirala na Vladu RS-a da povuče Nacrt zakona o neprofitnim organizacijama

BANJA LUKA – Europska unija snažno apelira na Vladu Republike Srpske da bez odgađanja povuče Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koji će Narodna skupština Republike Srpske razmatrati na sjednici zakazanoj za 26. rujna.

Europska unija također je pozvala sve zastupnike Narodne skupštine Republike Srpske da ne glasaju za nacrt tog zakona, usmjeren na zastrašivanje i suzbijanje rada organizacija civilnog društva označavajući njihove predstavnike kao navodne strane agente, priopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

– Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u demokratskim društvima i one su te koje pozivaju izabrane dužnosnike na odgovornost, bore se protiv korupcije i jačaju vladavinu zakona, te ih iz tog razloga autoritarni režimi širom svijeta napadaju i etiketiraju kao izdajnike. Zabrinjavajuće usvajanje izmjena i dopuna Kaznenog zakonika Republike Srpske sa ponovnom kriminalizacijom klevete već je imalo zastrašujući efekt na slobodu govora u Republici Srpskoj. Umjesto europskoj obitelji, usvajanje ovog novog Nacrta zakona približilo bi Republiku Srpsku takvim režimima – navode iz Delegacije EU u BiH.

Nacrt zakona je u izravnoj suprotnosti s više puta iskazanim opredjeljenjem rukovodstva Republike Srpske za unapređenje europskih integracija, a posebno sa ključnim prioritetom 11. o civilnom društvu i ključnim prioritetom 12. o slobodi izražavanja i medija, što će se i vrlo jasno naglasiti u predstojećem izvješću Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, upozoreno je iz Delegacije EU u BiH.

Reagirao je i šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brian Aggeler koji je uputio je otvoreno pismo narodnim poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u kojem je izrazio  duboku zabrinutost u vezi sa zakonom koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i koji bi mogao imati ozbiljan i negativan utjecaj na sve koji žive u RS.

Vlasti RS-a su nažalost odlučile nastaviti s postupkom usvajanja zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ukoliko bude usvojen, taj zakon bi imao veoma značajne i negativne posljedice na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava građana u RS-u, kao i na međunarodne i domaće obaveze Bosne i Hercegovine, uključujući prava sadržana i u Ustavu BiH i u Ustavu RS-a – navodi Aggeler.

Uvriježeno, iako pogrešno, nazvan “Zakonom o stranim agentima”, ovaj zakon bi, kako je dodao Aggeler, ozbiljno narušio pravo na slobodu udruživanja tako što bi u značajnoj mjeri smanjio već ionako nedovoljan i sve manji prostor za funkcioniranje organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i zaštitnika ljudskih prava u RS-u. Taj zakon bi, pored toga, spriječio suradnju s međunarodnim partnerima i organizacijama, uključujući i one čija je BiH i sama članica.

 – Iako su vlasti RS-a pokušale prikazati ovaj zakon kao zakon koji promovira transparentnost, on bi se lako mogao iskoristiti kao sredstvo stigmatizacije i ograničavanja spomenutih domaćih aktera, a svi oni već djeluju pod teškim i ograničavajućim uvjetima u RS-u – dodao je Aggeler.

Inače, na početku teksta Nacrta ističe se da se ovim zakonom osniva poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje financijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog utjecaja. Dodaje se i to da političko djelovanje neprofitnih organizacija u smislu ovog zakona podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, financiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i provođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnijenja radi postizanja političkih ciljeva.

Podsjetimo da je u ožujku 35 nevladinih organizacija iz RS-a zatražilo povlačenje Nacrta zakona o nevladinim organizacijama, poručivši da je ovaj nacrt “udar na rad udruženja građana”.

– Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija predstavlja diskriminaciju prema udruženjima građana koji se financiraju od stranih donatora i jasno pokazuje da je namjera vlasti u Republici Srpskoj da ograniče rad organizacijama koje kritiziraju njihov rad – stoji u priopćenju koje je potpisalo 35 nevladinih organizacija iz Republike Srpske. (21.09.)

Dodik: Prije će Schmidt iz BiH nego ja u zatvor

MOSTAR – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u Mostaru da će prije iz Bosne i Hercegovine otići visoki predstavnik Christian Schmidt, nego on u zatvor.

Ocijenio je da je loše po BiH što jedan dio međunarodne zajednice misli da intervencionizmom mogu da riješe neke stvari. Dodik se u svojoj izjavi obrušio i na američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja nazvavši ga umišljenim i prepotentnim.

– On misli da je neki mesija koji je ovdje nama došao govoriti što da radimo. On je jedan obični lažov, petljanac, koji putem zloupotrebe svojih kanala pokušava da prikaže crnom situaciju koja nije takva. Ona je loša samo zato što ima takvih kao što je Murphy koji se miješaju u unutarnje stvari ove zemlje – dodao je Dodik.

Referirajući se na koordinacijski sastanak koalicijskih partnera na razni BiH, HDZ-a BiH, SNSD-a i stranaka Trojke koji će se održati u ponedjeljak u Mostaru, rekao je da treba rješavati probleme.

– Ono što će biti epicentar svih razgovora je Ustavni sud i izborni zakon. Mislim da se nećemo moći kretati dalje dok ta dva pitanje ne riješimo. To nije nikakva prijetnja, ali se ne može događati da se samo jednima rješava problem, a drugi da se ignoriraju – ustvrdio je on.

Na kraju je kazao kako će predložiti da se u Parlamentu BiH donese deklaracija o suverenosti BiH.

– To bi značilo da nema visokog predstavnika, sudaca Ustavnog suda… ako nećete onda priznajte da ste poltroni i podanici – zaključio je predsjednik Republike Srpske.

Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je uređenu optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, odnosno predsjednika Republike Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika tog entiteta,  koji se terete za kazneno djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH. (24.09.)

Šef bh. diplomacije: Tražimo od EU da malo šire otvori vrata za zemlje zapadnog Balkana

NEW YORK – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je za Fenu da je na radnom doručku ministara vanjskih poslova sudionica Procesa saradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u New Yorku vođena ozbiljna rasprava o zamahu koji imaju zemlje koje pretendiraju na članstvo u EU.

– Razgovarali smo o činjenici da je potrebno i da te zemlje ispune neke obaveze koje EU stavlja pred nas, ali isto tako mi tražimo od Unije da shvati da je ovo prilika da i oni malo šire otvore vrata za zemlje zapadnog Balkana i da zapravo svi zajedno radimo na jačanju proeuropskog, a smanjivanju proruskog utjecaja na ovom prostoru – rekao je šef bh. diplomacije.

Dodao je da su nekoliko sati ozbiljne rasprave urodili nekim zajedničkim stavovima na sastanku kojem su prisustvovali generalna direktorica Europske službe za vanjske poslove Angelina Eichorst i specijalni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar, “što pokazuje zainteresiranost naravno i same Europske unije, ali i Amerike kao strateškog partnera, da ovaj trenutni prostor maksimalno iskoristimo”.

– Mi do kraja ove godine imamo priliku značajnije se približiti Europskoj uniji, a time i fondovima, projektima, grantovima i ozbiljnoj podršci od strane Europske unije koju će naši građani osjetiti na svom standardu – rekao je Konaković te još jednom uputio apel svim političarima u Bosni i Hercegovini da se ozbiljno i odgovorno ponašaju.

Konaković je rekao da je iskoristio priliku da podsjeti cijeli svijet, koji je prema Bosni i Hercegovini bio nepravedan tijekom agresije, da kad ne reagira na zlo koje je iza sebe ostavilo dugotrajan trag, onda se ono pojavi na nekim drugim područjima.

– Da je reakcija prema agresiji na Bosnu i Hercegovinu bila adekvatna, da su svi sankcionirani ili barem procesuirani, sigurno bi bilo teže bilo kojem autokrati pa i Putinu razmišljati o agresiji na neku zemlju bez neke posebne odgovornosti – zaključio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. (21.09.)

Koenig: Slika o slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini veoma zabrinjavajuća

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Europska unija u Bosni i Hercegovini i Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu (UNSA), organizirali su na Jahorini Treću školu medijskog prava o temi „Pravo na privatnost u digitalnoj eri”.

Ovaj petodnevni događaj omogućio je da 17 studenata sa svih javnih pravnih fakulteta u BiH istraži kompleksnost prava na privatnost u modernoj eri digitalne komunikacije i razmjene informacija, te odgovornosti države koje proizlaze iz relevantnih članova Europske konvencije o ljudskim pravima.

Ferdinand Koenig, šef komunikacija/glasnogovornik EU u Bosni i Hercegovini, ocijenio je kako je slika o slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini trenutno veoma zabrinjavajuća, s obzirom na to da “novinari djeluju u neprijateljskom okruženju za slobodu medija”.

Rebecca Agule, v.d. zamjenika šefa Odjela za ljudsku dimenziju Misije OSCE-a u BiH, ocijenila je kako za OSCE međunarodni standardi ljudskih prava o kojima se razgovaralo tijekom spomenutog programa predstavljaju ključni dio rada u BiH.

Škola medijskog prava predstavlja nastavak rada Misije OSCE-a i EU na polju promocije i zaštite slobode medija. Osim predavanja, studenti su radili i na hipotetičkim slučajevima i sudjelovali u simuliranim suđenjima. (24.09.)

Zelena budućnost u BiH: ‘Kao zemlja kandidat, moramo usvojiti tekovine Europske unije’

MOSTAR – U Mostaru je održana konferencija ”Power of Sustainability Festival 2023”, koja je okupila regionalne i europske lidere iz privatnog i javnog sektora koji su fokusirani na održivo poslovanje.

Sudionici su govorili o aktualnim temama poput zelene agende zapadnog Balkana, modela cirkularne ekonomije vezane za upravljanje otpadom, te uspješnih primjera kompanija vezano za obnavljanje i zaštite okoliša, smanjenje zagađenja, kao i poštovanje međunarodnih standarda i praksi, ESG-a, temama vezanim za elektromobilnost i budućnost transporta i smanjenja emisije CO2, kao i temom vezanom za održivi razvoj turizma u BiH i regiji.

Savjetnik federalne ministrice okoliša i turizma Tomislav Lukić rekao je novinarima kako na konferenciji očekuju progresivan pristup novim procesima koji se već uveliko odvijaju u Europskoj uniji te da očekuju bolje shvaćanje tih procesa koji bi doprinijeli u borbi protiv najvećeg neprijatelja u BiH – neznanja.

– Trebali bismo više znati o direktivama i napretku Europske unije. Mi smo zemlja koja je u pretpristupnoj fazi, dobili smo status kandidata, a u EU se već odvija cijeli niz novih procesa koje mi moramo ispuniti kako bi postali ravnopravna članica Europske unije. Da bismo to postigli, moramo usvojiti te tekovine, uvesti u svoje zakonodavno, a istovremeno ih implementirati u naš svakodnevni život – rekao je on dodavši da to, za sada, ne radimo na kvalitetan način.

Smatra kako se to može postići intenzivnim i progresivnim radom, ali ističe da smo u velikom zakašnjenju. Lukić navodi da je nedisciplina temeljna odlika našeg društva.

– Mi smo nediscipliniran narod koji teško podnosi nametnute stvari. Cirkularna ekonomija uvijek počinje od građanina, mi smo temelj društva, mi plaćamo naknade, odvoz otpada, porez itd. Zbrinjavanje otpada, recimo, ne smije biti socijalno-politička komponenta, ona mora postati ekonomska komponenta – naveo je on.

Direktorica Vijeća stranih investitora u BiH Sanja Miočić dodala je da će tijekom dvodnevne konferencije predstaviti sjajne primjere kompanija koje poštuju i primjenjuju standarde ESG-a, energetske efikasnosti, zaštite okoline i koji su svojim primjerom odlični pokazatelji na koji je način i u našoj zemlji moguće pratiti svjetske trendove i pratiti moderne tehnologije.

– Potrebno je pojednostavniti regulatorni okvir, prepisati dobra zakonska rješenja iz zemalja u regiji i onda to zagovarati. Zatim se moramo okrenuti novim temama kao što su digitalizacija i obnovljivi izvori energije, te moramo pratiti zelenu agendu – istaknula je Miočić.

Na konferenciji je sudjelovao i zamjenik norveškog veleposlanika u BiH Stefan Almehagen Sandstad koji je izrazio zadovoljstvo što ulagači iz Norveške na Bosnu i Hercegovinu gledaju kao vrlo povoljno mjesto za ulaganje u zelenu energiju. (21.09.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)