Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

BRISEL – Bosna i Hercegovina od prošle godine punopravna je članica Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, evropskog okvira solidarnosti za pomoć zemljama pogođenim katastrofama, ali nije tražila pomoć nakon posljednjih poplava koje su pogodile područje sjevernog dijela države.

Kazao je to Feni komesar Evropske unije za upravljanje krizama Janez Lenarčič tokom intervjua koji je organizirala Evropska Redakcija (European Newsroom – enr), čiji je Fena član.

Ona je naglasio da Mehanizam uvijek može biti od pomoći u ovakvim slučajevima, ali je potrebno da zemlja uputi zvanični zahtjev za pomoć te da postoji kapacitet koji države članice mogu ponuditi, a ako to ne mogu učiniti, da postoji kapacitet za pomoć unutar EU strateške rezerve.

Smatra da se Bosna i Hercegovina sama suočila s poplavama, navodeći da je sam svjedočio da BiH ima solidne kapacitete civilne zaštite, koji bi se ipak, dodaje, mogli unaprijediti posebno u smislu koordinacije između tijela civilne zaštite dva bh. entiteta uz uvažavanja krovne uloge Ministarstva sigurnosti u tom smislu.

“Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je naša kontakt tačka i to je jedina kontakt tačka. I nema drugog načina, čak je i u Njemačkoj tako, civilna zaštita je u nadležnosti saveznih pokrajina (Lander), ali mi jedino komuniciramo s Berlinom to jednostavno tako funkcionira. To su evropski mehanizmi civilne zaštite”, podvukao je. (25.05.)

U Sarajevu konferencija Sloboda govora, izražavanja i mediji ‘pod opsadom’

(Foto: FENA/Ilustracija)

SARAJEVO – Sloboda govora i izražavanja, kao i osiguranje okruženja za nesmetano djelovanje civilnog društva su dva od 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Istaknuto je to na Konferenciji “Sloboda govora, izražavanja i mediji pod opsadom” koju su u Sarajevu organizirali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRNBiH), u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini.

Ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Stromquist upozorila je na prisustvo globalnog trenda urušavanja demokratije i slobode medija, kao i trenda reduciranja prostora za djelovanje organizacija civilnog društva.

Na značaj zaštite slobode medija i temeljnih demokratskih postignuća i vrijednosti EU ukazala je i šefica Političkog odjela EUSR-a u BiH Elisabet Tomašinec, podsjećajući kako je glavni vanjskopolitički cilj BiH da postane dijelom EU, te da je stoga neophodno napraviti odlučne iskorake u tim oblastima.

Potcrtala je u tom kontekstu kako je zaštita ljudskih prava fundamentalna za proces pristupanja EU, podsjećajući na neophodnost implementacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Na trend sužavanja prostora za slobodno istraživanje i izvještavanje medija upozorio je i direktor BIRN-a BiH Denis Džidić, podsjećajući kako je primjer za to i nedavni prijedlog zakona u Kantonu Sarajevo, za koji se vezuju veoma problematične najave u smislu da će “policija biti ta koja će određivati šta su po njima ‘fake news’ i dezinformacije”.

Cilj konferencije, koja je okupila predstavnike medija i civilnog društva, kao i predstavnike vlasti u BiH, te predstavnike međunarodnih i regionalnih organizacija, jeste otvaranje dijaloga o mogućem sinergijskom djelovanju i stvaranju mreže zaštite za nezavisno novinarstvo i djelovanje civilnog društva. (26.05.)

Godišnjica masakra na Tuzlanskoj kapiji

Polaganja cvijeća i odavanje počasti na za ubijene na tuzlanskoj Kapiji 25. maja 1995. godine, (Foto: FENA/Edin Skokić)

TUZLA – Veliki broj ljudi odao je počast, položilo vijence i cvijeće za ubijenu tuzlansku mladost na Kapiji 25. maja 1995. godine. Tog ratnog četvrtka s položaja Vojske Republike Srpske na Ozrenu ispaljena je granata u 20.55 sati od koje je poginula 71 mlada soba, a 140 ih je teže ili lakše ranjeno.

Za granatiranje Tuzle general Vojske Republike Srpske Novak Đukić pravosnažno je osuđen na 20 godina zatvora, ali je otišao u Beograd na navodno liječenje i da nikada nije smješten u zatvor. Za njim je Sud Bosne i Hercegovine raspisao međunarodnu potjernicu.

Polaganja cvijeća i odavanje počasti na za ubijene na tuzlanskoj Kapiji 25. maja 1995. godine, (Foto: FENA/Edin Skokić)

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić također je upozorio da je prošlo 28 godina od zločina na tuzlanskoj Kapiji, a svi odgovorni nisu izvedeni pred lice pravde.

“Dočekali smo prvi put da je u Federaciji BiH 25. maj proglašen Danom žalosti, ali doći će vrijeme kada ćemo ovakve datume shvatati kao dan žalosti u cijeloj zemlji”, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. (25.05.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)