Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – U Sarajevu je potpisan Ugovor za nabavku opreme za digitalni prijenos i emitiranje javnih radiotelevizijskih servisa u BiH, čija je vrijednost 25,8 milijuna KM bez PDV-a.
Prema ugovoru, za 18 mjeseci će na prostoru cijele BiH biti pušten digitalni signal, a analogni predajnici će biti ukinuti.
Nakon 18 godina, kada je Bosna i Hercegovina potpisivanjem Ženevskog sporazuma preuzela obavezu da do lipnja 2015. godine ugasi analogni televizijski signal, potpisivanjem današnjeg Ugovora ispunjeni su svi uvjeti za to.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto podsjetio je da je BiH posljednja zemlja u Europi koja nema digitalni radio i TV signal što je itekako dovoljan razlog da se taj problem konačno riješi.
– Ostale europske zemlje su to uradile nekoliko godina nakon potpasivanja ugovora, a mi smo u skladu s ritmom rada produžili proces digitalizacije do maksimuma – pojasnio je.
Forto je naglasio da je prva faza započeta prije deset godina, te da su Banja Luka, Sarajevo i Mostar pokriveni digitalnim signalom.
– Vrijeme je da cijela teritorija BiH bude pokrivena signalom, te da se konačno priključimo ostatku Europe – kazao je. (3.1.)
Korak do toga da BiH postane jedina zemlja u Europi bez državne javne televizije
SARAJEVO – Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) godinama se bori s financijskim poteškoćama, a time i za opstanak zbog nedostatka potpisanog ugovora o naplati RTV takse u Federaciji BiH, što uzrokuje raspodjelu prihoda među entitetskim servisima, stvarajući prijetnju gašenja ovog ključnog javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović rekao je da je BHRT još od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o Javnom servisu, u startu bio neželjeno dijete jer nikad taj zakon nije bio ni blizu implementiran onako kako je bio zamišljen.
– BHRT je pacijent na respiratoru, a radnici su kolateralna šteta maćehinskog odnosa države prema njenoj instituciji. Gotovo 60 posto radnika ima primanja manja od 800 KM – rekao je Anel Nurković uime Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika BHRT-a.
Poručili su da će biti primorani prekinuti emitiranje programa ukoliko se situacija ne popravi.
Neprihvatljivo je da smo ponovo u situaciji da smo na korak do toga da Bosna i Hercegovina postane jedina zemlja u Europi bez državne javne televizije – Savez samostalnih sindikata BiH
Javni radiotelevizijski servis BiH se sastoji od tri emitera, državnog – BHRT, i dva entitetska – FTV i RTRS. RTV taksa se naplaćuje na jedinstveni račun, od čega FTV pripada 25 posto, RTRS 25 posto, a BHRT 50 posto.
Raspodjela prihoda od taksi je politički problem, jer dug RTRS-a prema BHRT-u premašuje 75 milijuna KM, što predstavlja razliku naplaćene u odnosu na pripadajuću taksu, koja je trebala biti uplaćena BHRT-u. S druge strane, FTV duguje BHRT-u oko 15 milijuna.
Podsjećamo, uspostava financijski samoodrživog javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine jedan je od uvjeta za punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. (28.12.)
Bosna i Hercegovina preuzela predsjedanje Fondom za zapadni Balkan
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je 1. siječnja 2024. godine od Republike Albanije preuzela jednogodišnje predsjedanje Fondom za zapadni Balkan (Western Balkans Fund-WBF).
Članice Fonda su zapadnobalkanska šestorka, Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Osnovni cilj WBF-a je jačanje civilnog društva uz suradnju članica i poticanje europskih integracija. Ciljevi fonda se ostvaruju kroz financiranje projekata civilnog društva u oblasti promocije kulturne suradnje, istraživanja i suradnje u obrazovanju, znanstvene razmjene, te održivog razvoja.
Bosna i Hercegovina je ranije najavila da će tijekom svog predsjedanja, kao država posvećena daljem jačanju regionalne suradnje i razvoja civilnog društva koji su važni elementi procesa europskih integracija, raditi na boljoj vidljivosti Fonda.
Javni pozivi za projekte objavljuju se jednom godišnje, a u tijeku je realizacija šestog javnog poziva. Vrijednost pojedinačnih projekata je do 15.000 eura. Pored ovog, WBF dodjeljuje i MOVE grantove, koji omogućuju pojedincima da sudjeluju u istraživanju ili sastancima u nekoj od članica regije.
Pri dodjeli grantova vodi se računa o jednakoj geografskoj distribuciji, tako da organizacije i institucije iz BiH uvijek dobiju šestinu odobrenih projekata.
Fond se financira iz kontribucija ugovornih strana, te donacija drugih država i organizacija.
Fond za zapadni Balkan je osnovan 2015. godine odlukom ministara vanjskih poslova zapadnobalkanske šestorke, a počeo je s radom dvije godine kasnije. Sjedište Sekretarijata Fonda je u Tirani. (3.1.)
Dodik: Predložit ćemo izborni zakon RS-a da se usvoji po hitnom postupku
BANJA LUKA – Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik je u Banjoj Luci najavio da će biti kreiran izborni zakon RS-a, koji je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom RS-a.
On je izjavio da je pitanje izbornog zakona jedno od najvažnijih pitanja za svako društvo. Po njegovim riječima, donošenje izbornih zakona, izbornih pravila, uvijek je stvar konsenzusa ‘političkih igrača’ koji se pojavljuju na izborima, “a ne nekog stranca koji bi nešto nametao i nešto radio na tom planu”.
– Mi smo ovdje odlučni da kreiramo novi zakon koji je u skladu s Ustavom BiH i Ustavom RS, koji bi se zvao izborni zakon RS, a koji podrazumijeva ustavno pozicioniranje RS u provođenju izbora. S tim što ne zadire u pitanje izbora na razini članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. To bi radilo i dalje Središnje izborno povjerenstvo BiH – pojasnio je Dodik.
Po njegovim riječima, sve druge izbore bi provodila Republička izborna komisija, koja bi se ojačala ovim zakonom koji će biti predložen i “na taj način vratila RS-u ustavna prava i nadležnosti za provođenje izbora”.
Najavo je da će veoma brzo, nakon konsultacija, predložiti tekst tog zakona Narodnoj skupštini RS-a, da ga usvoji po hitnom postupku.
Na sastanku s predsjednicima stranaka koje čine vladajuću većinu u RS-u, predsjednicima klubova zastupnika tih stranaka u NSRS, te nadležnim ministrima, predsjednikom Vlade RS-a i članom Predsjedništva BiH iz RS-a razgovarao je i o Ustavnom sudu BiH.
– Konsenzusom smo utvrdili da ne postoji legitimitet i legalan Ustavni sud, imajući u vidu da u njemu nema Ustavom predviđenog sastava. Taj Ustavni sud ne može funkcionirati na svojim pravilima, jer su ona manje pravne snage nego što je Ustav BiH – naveo je Dodik.
Za nas, dodao je on, ne postoji Ustavni sud BiH, niti će postojati sve do trenutka dok se ne regulira pitanje odlaska stranih sudaca. (3.1.)
U Bosni i Hercegovini ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti onečišćenja okoliša
SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti onečišćenja okoliša, bilo da se radi o građanskim ili kaznenim predmetima, rečeno je Feni iz Ureda Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP).
S tim u vezi, projekt ”Jačanje vladavine okolišnog prava u Bosni i Hercegovini – Eko-pravda” pokrenut je početkom 2023. godine na početnih 12 mjeseci, uz podršku Globalnog programa UNDP-a za vladavinu prava, a kojeg financira Kraljevina Nizozemska.
Kako kažu u UNDP-u, nažalost, u BiH ne postoji razvijena sudska praksa kada su u pitanju predmeti onečišćenja okoliša, bilo da se radi o građanskim ili kaznenim predmetima. U BiH također ne postoje specijalizirani odjeli na sudovima ili tužiteljstvima kada se radi o takvim prekršajima odnosno kaznenim djelima, te je nužna dodatna edukacija i podrška radu inspekcija i pravosuđa.
Nužna je i veća svijest javnosti u smislu potraživanja svojih ekoloških ljudskih prava pred sudom, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.
Svijest o ekološkim pravima raste, ali ona još uvijek nije na dovoljnoj razini. Postoji izvjesni pomak u vezi razumijevanja ove teme u BiH, s obzirom na globalni preokret u davanju sve veće važnosti utjecaju klimatskih promjena na zdravlje planete i sveukupni društveni razvoj, posebno od prošle godine kada je Generalna skupština UN-a svojom rezolucijom uvrstila pravo na zdrav okoliš među osnovna ljudska prava, kažu iz UNDP-a. (2.1.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)