Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Vijeće ministara BiH je usvojilo LGBTI akcioni plan za Bosnu i Hercegovinu 2021-2024, sa ciljem poboljšanja stanja ljudskih prava i sloboda LGBTI osoba u zemlji. To je prvi Akcioni plan ove vrste u Bosni i Hercegovini, a razvijen je uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope.
Plan uključuje tri strateška cilja – osigurati postojanje efikasnih mehanizama zaštite od diskriminacije i zločina iz mržnje za LGBTI osobe, zatim osigurati jednaka prava LGBTI osobama u svim oblastima javnog i privatnog života, te borba protiv predrasuda i stereotipa prema LGBTI osobama.
Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Bojana Urumova je izrazila zadovoljstvo što su doprinijeli izradi Akcionog plana.
“Od vitalnog je značaja zaštititi ljudska prava svih članova i članica društva, uključujući LGBTI osobe, promovisati toleranciju i boriti se protiv diskriminacije. Vjerujemo da će Akcioni plan pomoći u ostvarenju ovog cilja i da će doprinijeti implementaciji ranijih preporuka tijela Vijeća Evrope, te izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava”, dodala je Urumova.
Posljednji izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za Bosnu i Hercegovinu i Mišljenje EU o zahtjevu BiH za članstvo, istakao je potrebu da se osigura konzistentan strateški okvir o ljudskim pravima koji, između ostalog, uključuje usvajanje strateškog okvira za zaštitu LGBTI osoba, zasnovanog na relevantnim evropskim standardima, posebno onim proizašlim iz člana 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Ekaterina Dorodnova, zamjenica šefa Delegacije Evropske unije u BiH je izjavila da su poštivanje ljudskih prava, dostojanstva, načela nediskriminacije i privatnosti temeljne vrijednosti EU.
“Vjerujemo da usvajanje Akcionog plana obilježava novu fazu u našim zajedničkim naporima da promovišemo jednakost i pomognemo da se glasovi LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini više čuju”, dodala je.(2.august)
BiH inicirala potpisivanje sporazima o readmisiji s nizom azijskih i afričkih zemalja
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je prva država u regionu – na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, koja je počela sa deportacijama državljana Pakistana koji nezakonito borave u Bosni i Hercegovini.
Portparol Ministarstva sigurnosti BiH Admir Malagić je izjavio za Fenu da Bosna i Hercegovina namjerava u narednom periodu nastaviti s tom praksom. Kaže da će svi oni koji ilegalno borave u BiH i nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, biti deportirani u zemlje porijekla.
Podsjetio je da je Ministarstvo sigurnosti BiH još prije godinu i po dana, istovremeno kad se strateški pristupilo rješavanju migracija u BiH, kao jedan od ključnih ciljeva identificiralo i povratak ilegalnih migranata u njihove zemlje porijekla, tako da je istovremeno inicirano potpisivanje sporazuma o readmisiji.
Malagić je naveo da je Ministarstvo sigurnosti BiH još prije godinu dana iniciralo potpisivanje sporazuma o readmisiji. Obratili su se Egiptu, Maroku, Afganistanu, Libanu, Bangladešu, Iranu i Tunisu i još nekim zemljama. Napominje da su te inicijative upućene i Palestini, Jemenu, Libiji, Eritreji i Somaliji.
“To su se sve, praktično, zemlje koje su izvor ilegalnih migracija u BiH. Namjeravamo sa svim tim zemljama da uspostavimo saradnju da bi u narednom periodu mogli da izvršimo vraćanje migranata”, istaknuo je Malagić.
Podsjetio je da BiH ima potpisane sporazume o readmisji sa svim zemljama u regionu, šire sa zemljama Evropske unije, ali „izvan ovog našeg užeg dijela Pakistan je prva zemlja i zemlja koja je izvor masovnih migracija sa kojom je potpisan taj sporazum“.
U BiH trenutno boravi oko 1.900 migranata, a iako je u zadnjih par godina smanjen priliv, iz EU su nedavno upozorili kako polovina ilegalnih migranata na prostor Unije dolazi preko zapadnobalkanske rute. (3.august)
Nakon otvaranja Pelješkog mosta smanjen tranzit kroz BiH
NEUM – U prvih tjedan dana otkako je otvoren Pelješki most, smanjen je promet, odnosno broj vozila koja su u tranzitu kroz Neum – potvrdio je Feni načelnik jedinog bh.grada na Jadranskoj obali, Dragan Jurković.
Kaže kako je to s jedne strane poželjno jer su gužve u prometu stvarale problem, dok s druge strane nisu izgubili turiste koji bi iz tranzita svratili u Neum kakvi su bili, navodi načelnik, crni scenariji od ranije.
“Taj pad se osjetio za nekih 15 do 20 posto, ali nema drastičnog smanjenja. U zadnja dva dana imamo čak i povećan promet. Očito da duža dionica koja ide preko Pelješca ne odgovara ljudima koji putuju, pa onda nastave dalje kroz Neum. Dobar dio njih se zaustavlja u našim ugostiteljskim objektima”, naglasio je Jurković.
Hrvatska je prošlog tjedna otvorila 2,4 kilometra dug Pelješki most kojim je preko poluotoka Pelješac ostatak hrvatskog državnog teritorija, a time i teritorije EU, povezan s krajnim jugom zemlje. Do sada je jedina kopnena veza Hrvatske s Dubrovnikom i ostatkom te južne regije bio preko Neuma, odnosno preko teritorija BiH. Izgradnja mosta koštala je 526 milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurala je EU, koja je također na ovaj način osigurala svoju teritorijalnu povezanost. (2.august)
Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.