mk flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by MIA.

Скопље – Ukoliko Evropa ne odustane od plana za uvođenje karbonske takse u zemljama članicama Energetske zajednice (EZ), umjesto integracije sa zemljama članicama EU i formiranja jednog zajedničkog evropskog tržišta, desiće nam se trgovanje električnom energijom isključivo između zemalja koje nisu članice EU, istakao je Марко Бислимоски, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku (RKE) na tribini posvećenoj izazovima u energetskom sektoru, naslovljenoj „Centar za energetsku politiku Zapadnog Balkana“ koja je održana u Prištini.

Бислимоски je obrazložio da krajnja cijena električne energije koja se nudi na otvorenom tržištu neće biti konkurentna, zato što će se cijena povećati zbog karbonske takse.

– Mi možemo usvojiti najbolju legislativu, ali je ključno kakve rezultate daje implementacija određenog zakona u praksi. Sve zemlje članice Energetske zajednice sarađuju i isporučuju reforme zato što je to jedini način da se ide naprijed, istakao je Бислимоски.

Zapadni Balkan, dodao je on, ima sunce i vjetar i ako pogledamo brojke, od početka energetske krize sve investicije su upravo u postrojenja iz obnovljivih izvora.

– Ipak, proizvodnja struje iz uglja je prisutna i dominantna zato što se iz ovog resursa obezbjeđuje bazna energija koja je ključna za stabilnost elektroenergetskog sistema. Sa implementacijom karbonske takse, biće blokirana integracija zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama članicama EU. Nema šanse da vlasnik proizvodnog kapaciteta iz ovih zemalja izvozi van EU i ostaćemo zatvoreni u regionalnim okvirima, poručio je Бислимоски.

Naglasio je da je neophodno da benefite od reformi koje se sprovode osjete građani, i da Evropa mora biti svjesna da oni moraju biti podržani kroz proces subvencija.

– Mi živimo u sredini gdje je zrak izuzetno zagađen i trošimo mnogo novca na liječenje građana. Energetske reforme su usko vezane za životnu sredinu. Pitanje je jednostavno – kako ove reforme doprinose boljoj životnoj sredini? Treba objasniti koliko novca naše zdravstvene institucije troše zbog zagađenog zraka. Mjere moraju postojati, građani moraju znati da politika reformi u sektoru daje rezultate i narativ će se promijeniti. Neophodno je u potpunosti rekonstruisati finansijsku pomoć za ranjive potrošače i remodelirati uslove za upotrebu fotonaponskih centrala kod domaćinstava. Na ovaj način građani će razumjeti da su reforme za zajedničko dobro, izjavio je Бислимоски. (15. decembar 2025)