Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti – 25. novembar, jedan od najznačajnijih datuma u njenoj hiljadugodišnjoj historiji.
Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnjem najvišem bh. političkom, predstavničkom i zakonodavnom organu.
Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović poručio je da milioni ljudi u zemlji i van nje, mogu i trebaju biti ponosni na BiH, njenu državnost, postojanost, historiju i heroje.
Potcrtao je da je nedopustivo da čelnici bh. entiteta RS prijete nezavisnoj, suverenoj i nedjeljivoj državi BiH koja postoji više od hiljadu godina, i bila je i bez entiteta, a da entiteta nikada nije bilo i da ih neće biti izvan države BiH.
“BiH i njeni branioci nikada nisu osuđeni da su nekoga napali ili da su počinili genocide. Zato je nedopustivo da BiH napadaju oni koji veličaju presuđene ratne zločince započinjenih genocidom” naglasio je Bećirović.
Taj praznik obilježen je i ove godine samo u jednom entitetu, Federaciji BiH. Vlast i opozicija u entitetu Republika Srpska uporno ne priznaju ovaj praznik, pozivajući se na činjenicu da ne postoji državni zakon o praznicima. Njihovo negiranje ZAVNOBIH-a i Dana državnosti BiH ipak se prije može dovesti u vezu s njihovim nastojanjima da se negira bilo kakav kontinuitet BiH kao države. Istovremeno, različit odnos prema Danu državnosti BiH pokazuje i dubinu političkih i nacionalnih (entitetskih) podjela u bh. društvu.
Za razliku od srpskih političkih predstavnika međunarodna zajednica priznaje Dan državnosti BiH kao službeni praznik. Državnom vrhu i građanima BiH stigle su brojne čestitke iz svijeta, uključujući i onu američkog državnog sekretara Antony Blinkena. On je poručio da su SAD – trajni partner BiH više od tri decenije te da ostaju čvrsto opredijeljene za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine. (25.11.)
MUP RS zabranio skup u Mrkonjić Gradu povodom Dana državnosti BiH
MRKONJIĆ GRAD – Policija Republike Srpske (RS) zabranila je javni skup u Mrkonjić Gradu povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je 25. novembra 1943. godine u tom gradiću (na prostoru današnjeg entiteta RS) na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnjem najvišem bh. političkom, predstavničkom i zakonodavnom organu.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić ocijenio je da je zabrana okupljanja u Mrkonjić Gradu povodom Dana državnosti BiH pokušaj da se obezvrijedi država.
Brojni političari iz reda bošnjačkog naroda, među kojima je i predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, snažno su kritikovali zabranu okupljanja.
Izetbegović je istakao da otkazivanje manifestacije kojima se obilježava Dan državnosti BiH neće otkazati dospijeća enormnih dugova koji guše entitet RS.
Kako je policija RS zabranila i najavljeni skup SDP-a u Banja Luci u povodu Dana državnosti BiH, predsjednik te stranke, Nermin Nikšić i njegovi koalicijski partneri, Elmedin Konaković (Narod i pravda) i Edin Forto (Naša stranka) simbolično su 25. novembra posjetili sjedište SDP-a u Banjoj Luci.
Ispred zgrade ih je dočekalo stotinjak pripadnika Boračke organizacije RS-a kako bi iskazali protest zbog njihovog dolaska u Banju Luku, uprkos zabrani skupa. (24.11.)
Tužilaštvo BiH formiralo predmet u vezi izjavama ministra Heleza o vojnim kampovima
SARAJEVO – U Odsijeku za terorizam Tužilaštva Bosne i Hercegovine formiran je predmet koji će se baviti navodima ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza da na prostoru Republike Srpske postoje paravojni kampovi.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez je gostujući u emisiji dan ranije izjavio da ima informacije da se na području Rogatice i kod planine Maglić u Republici Srpskoj nalaze paravojni kampovi za obuku, koje vode ljudi iz Rusije i da se izvode “polulegalne” vježbe te da o svemu postoje fotografije i video zapisi, ali da ih ne može pokazati javnosti.
U okviru predmeta, ministar će biti pozvan da da iskaz, te prezentira sve informacije, dokaze i činjenice kojima raspolaže.
Obavještajno sigurnosna agencija (OSA BiH) je nakon toga istakla da nema informacije o postojanju vojnih kampova i paravojnih formacija u Bosni i Hercegovini. Izjave ministra Heleza izazvale su negativne reakcije kod političkih predstavnika iz RS. (24.11.)
Grlić Radman: Hrvatska se iskreno zalaže da BiH ostvari evropsku perspektivu
SARAJEVO – Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je danas u Sarajevu da se Hrvatska iskreno zalaže da BiH ostvari evropsku perspektivu, te da se pristupni pregovori za BiH otvore čim prije.
Grlić Radman je nakon susreta sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem rekao da će Hrvatska kao i dosad biti najangažiraniji, najzagovorljiviji odvjetnik BiH na njezinom putu prema Evropskoj uniji.
Radman je čestitao na značajnim reformskim rezultatima koji su postignuti na području evropskih integracija. Dodao je da je u radnu posjetu u BiH stigao sa brojnom delegacijom uz podršku predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića kako bi pozdravili politički trud i prije svega strpljenje što je bilo potrebno kako bi se nešto dobro, pozitivno postiglo.
“Smatramo mi u Hrvatskoj, koji smo ostvarili sva vanjskopolitička postignuća, a ono što je preostalo jeste briga za jugoistok Evrope, za stabilnost i evropsku perspektivu zapadnog Balkana, a prije svega BiH s kojom dijelimo najdužu granicu, da i BiH jednako kao što je to i Hrvatska, ostvari evropsku perspektivu” poručio je.
Dodao je da se i sama EU nalazi pred puno izazova, pred krupnim odlukama, uključujući odluke o otvaranju pristupnih pregovora s potencijalnim budućim članicama. Grlić Radman je naglasio da se Hrvatska čvrsto, iskreno zalaže da se BiH uključi u taj proces, te da se pristupni pregovori otvore čim prije.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je nakon sastanka sa Radmanom da je članstvo u Evropskoj uniji primarni, nulti prioritet Bosne i Hercegovine i da vjeruje u iskrenu podršku susjedne Hrvatske tom cilju, izraženu i današnjom posjetom hrvatske delegacije.
Konaković naglašava da bi svi političari u BiH trebali donositi odluke ka tom cilju kako bi država krajem ove i početkom iduće godine otvorila formalno pretpristupne pregovore s Evropskom unijom i stekla mogućnost da u cilju ekonomskog jačanja, koristi oko dvije milijarde KM iz programa ekonomskih reformi za zapadni Balkan.
Sastanak s hrvatskim ministrom primarno je bio fokusiran na momentum kad BiH ima na stolu ‘ponudu’ od Evropske unije i političku spremnost zbog promjene stava unutar same Unije o njenom proširenju, da ugrabi možda i zadnji voz za ozbiljne evropske integracije; u dijelu ekonomskih reformi, postoji plan rasta za zapadni Balkan koji dosad nije ponuđen.
Zbog toga je Konaković apelovao da političari BiH moraju imati visokorazvijenu svijest o važnosti sadašnjeg trenutka i o samom prioritetu donošenja odluka koje zemlju vode ka Evropskoj uniji.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto također je razgovarala s ministrom Radmanom o unaprjeđenju bilateralne suradnje, s naglaskom na pitanje europskih integracija.
Istaknula je kako Vijeće ministara BiH ostaje snažno fokusirano na evropski put Bosne i Hercegovine, kao i na reforme koje su sastavni dio tog procesa. (24.11.)
Komesarka Mijatović: Vidljivo nazadovanje u procesu suočavanja s prošlošću
STRAZBUR – Skoro trideset godina nakon ratova koji su tokom devedesetih godina prošlog vijeka doveli do raspada bivše Jugoslavije, krajnje je vrijeme da se ostvare djelotvorna pravda, reparacije i istina za žrtve, navodi se u tematskom izvještaju komesarke za ljudska prava Vijeća Evrope Dunje Mijatović, pod nazivom “Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost – Put do pravde, mira i društvene kohezije u regiji bivše Jugoslavije”.
Mijatović ističe da se pomirenje i socijalna kohezija i dalje čine dalekim te da se čini i da je mir ugrožen.
Deset godina nakon što je Ured komesara Vijeća Evrope za ljudska prava objavio prvi tematski izvještaj o ovim pitanjima, u novom tematskom izvještaju razmatraju se dostignuća i nedostaci procesa suočavanja s prošlošću u regiji i analiziraju faktori koji stoje na putu pozitivnijim efektima.
U dokumentu se navodi da suočavanje s prošlošću obilježenom teškim kršenjima ljudskih prava nije puki osvrt u prošlost, već neophodni uslov za bolju sadašnjost i budućnost koja se temelji na poštivanju ljudskih prava i vladavine zakona.
Osvrnula se i na činjenicu da je većina od 3,7 do 4 miliona prisilno raseljenih osoba tokom ratova devedesetih ostvarila povratak ili pronašla prihvatljive alternative te da je regionalna saradnja u ovoj oblasti od ključnog značaja.
Kao negativne trendove koji potkopavaju suočavanje s prošlošću, Mijatović prvo navodi da alarmantan trend etnonacionalističkog diskursa, negiranja zločina i glorificiranja ratnih zločinaca, potkopava nastojanja u oblasti suočavanja s prošlošću te da izuzetno zabrinjava što takvu praksu odobravaju i aktivno slijede političari na najvišem nivou i da je ona postala strategija za osvajanje glasova i ostanak na vlasti.
Mijatović poručuje da je prva oblast na koju bi se trebao staviti fokus osiguranje da žrtve i preživjeli budu u centru svih procesa tranzicijske pravde te da je neophodno staviti jači naglasak na prevenciju i izgradnju budućnosti u kakvoj je manje vjerovatno da će se nasilje ponoviti.
Mijatović je na kraju zaključila da se nazadovanju u tranzicijskoj pravdi mora pristupiti strateški, naročito kroz regionalne pristupe i veća ulaganja na lokalnom nivou te da je ključna odgovornost na državama regije i njihovim predstavnicima, da osiguraju okruženje koje potiče ove vrlo bitne aktivnosti, bez straha i opasne propagande i dezinformacija o prošlosti. (23.11.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)