SARAJEVO – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se 1. ožujka svake godine. Ustanovljen je 1995. godine odlukom Parlamenta tadašnje Republike BiH, kao praznik kojim se obilježava referendum o nezavisnosti koji je održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. i na kojemu je 64 posto građana glasalo za osamostaljenje od tada već krnje SFRJ, iz čijeg su sastava ranije izašle Hrvatska i Slovenija. Taj referendum ujedno je bio i uvod u rat.
U entitetu Republika Srpska odbijaju prihvatiti taj datum kao službeni praznik.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Denis Bećirović bili su domaćini prijema upriličenog u povodu ovog praznika.
– Bosna i Hercegovina jača, istina sporo, ali jača. Njeni neprijatelji se nisu nadali da će ona čak i opstati, a kamoli jačati. Bili su uvjereni da će nestati i Bosna i Hercegovina i Bosanci i Hercegovci. Zato, budimo ponosni jer imamo puno pravo biti ponosni na svoju domovinu i generaciju koja ju je obranila – naglasio je Komšić.
Bećirović je rekao da su državni praznici prilika da se pokreću konkretni koraci s ciljem jačanja državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dobronamjernim ljudima poručujemo, kako je rekao, da zajedno trebamo čuvati Bosnu i Hercegovinu. (28.2.)
Još nisu dogovorena ključna pitanja, ali osjećali bi se prevarenim ako ne bi dobili datum za pregovore
MOSTAR – Unatoč tomu što nisu uspjeli dogovoriti nekoliko ključnih zakona na europskom putu BiH, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka s partnerima u vlasti na državnoj razini u Mostaru, izjavio je kako od Europskog vijeća očekuje točan datum za otvaranje pregovora BiH za članstvo u Europskoj uniji.
– Mislimo da smo uradili dosta toga. Riješen je problem FRONTEX-a, Zakon o sprječavanju financiranja terorističkih organizacija. Osjećali bi se razočaranim i prevarenim ako ne bismo dobili datum za pregovore. Vjerujem da u idućih sedam do deset dana možemo riješiti još nekoliko pitanja – rekao je Dodik na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjednikom SDP-a BiH Nerminom Nikšićem.
Nikšić je rekao da su stranke, članice koalicije na državnoj razini, uglavnom ostale na istim pozicijama, ali da su i dalje otvoreni za razgovore te da će pokušati uraditi sve što mogu kako bi se postigao dogovor. Poručio je kako politika svađe i podjela nije rješenje.
– Da bismo bili dio Europske unije moramo pokazati da smo spremni razgovarati i raditi kompromise. Koliko god to sporo išlo, ipak idemo naprijed i rješavamo stvari, jednu po jednu – kazao je Nikšić.
Različita su tumačenja što trebaju bh. vlasti uraditi kako bi dobili zeleno svjetlo iz Bruxellesa za otvaranje pristupnih pregovara, a po Čovićevim riječima, Zakon o Sudu BiH, Zakon o sukobu interesa te Izborni zakon su minimum.
Čović je za 4. ožujka najavio sjednicu Vijeća ministara BiH na kojoj bi se mogli naći prijedlozi spomenutih zakona, ako se do tada postigne dogovor.
Opredijelili smo se za politiku kompromisa i dogovora – Nermin Nikšić
Dan nakon sastanka, Nikšić i Dodik telefonski su razgovarali o “ulasku Zakona o državnoj službi u institucijama BiH u parlamentarnu proceduru”. Nikšić je rekao da bi taj korak bio još jedna ”kvakica” u ispunjavanju uvjeta na putu ka Europskoj uniji.
– Opredijelili smo se za politiku kompromisa i dogovora. Da je politika svađe, podjela i sukoba dobra mi bi bili prvaci svijeta i odavno bi bili u EU. Iskreno se nadam da će to na kraju rezultirati otvaranju pregovora BiH i pristupanju Europskoj uniji – rekao je Nikšić.
Inače, lideri Bosne i Hercegovine uspjeli su postići dogovor oko određenih zakona iz 14 prioriteta Europske komisije, međutim ostalo je neriješeno nekoliko ključnih pitanja na europskom putu BiH. Unatoč tomu, velika su očekivanja domaćih političara da će Bosna i Hercegovina u ožujku dobiti datum za otvaranje pregovora s EU. (27.2./28.2.)
Bosna i Hercegovina čvrsto stoji uz Ukrajinu
SARAJEVO/TIRANA – Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto održala je u Tirani bilateralni susret s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u okviru Samita Ukrajina-Jugoistočna Europa.
Krišto je na početku susreta kazala da Bosna i Hercegovina snažno podržava teritorijalni integritet Ukrajine i čvrsto stoji uz Ukrajinu u njenim naporima za očuvanjem suvereniteta i sigurnosti.
Iskazala je suosjećanje s ukrajinskim narodom naglasivši da razumije i dijeli njihovu bol i patnju kroz koju prolaze. Istaknula je da sukladno s bh. opredjeljenjem za europske i civilizacijske vrijednosti, Bosna i Hercegovina u potpunosti slijedi stavove Europske unije u vezi s vanjskom politikom kada je riječ i o odnosu prema ratu u Ukrajini.
Naglasila je kako kao predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, osjeća duboku odgovornost prema svojoj domovini i regiji u cjelini, obzirom da je naša zemlja doživjela bespuće rata. Bosna i Hercegovina ima bogatu povijest i kulturu koja sve koji žive u njoj obvezuje da budemo aktivni sudionici u promicanju mira, stabilnosti i prosperiteta.
Predsjednik Zelenski je zahvalio na dosadašnjoj podršci i kazao da će Bosna i Hercegovina biti pozvana na skorašnji Mirovni samit u Švicarskoj. (28.2.)
Izvješće EP-a prepoznaje konstitutivnost naroda i poziva na provođenje izbornih reformi u BiH
STRASBOURG – Europski parlament usvojio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu godišnje izvješće Davida McAllistera o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici kojim su zastupnici ocijenili ulogu EU-a na međunarodnoj sceni i analizirali kako na angažman EU-a utječu trenutačna kompleksa geopolitička pitanja poput, među ostalim, rastućih tenzija na zapadnom Balkanu.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko se osobito osvrnula na jasan stav Europskog parlamenta u ovom izvješću o potrebi konačnog otvaranja pretpristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom na sastanku Europskog vijeća u ožujku te ključnoj reformi izbornog zakona.
– Ponosna sam što su uključeni moji amandmani koji prepoznaju koncept konstitutivnosti i važnost principa podjele vlasti u BiH putem pravednog Izbornog zakona koji poštuje presudu Ustavnog suda o legitimnom predstavljanja te presude međunarodnih sudova kako bi se osigurala Ustavom zajamčena načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode – istaknula je Zovko.
Zovko je posebno pozdravila što izvješće naglašava važnost energetske sigurnosti za stabilnost Europske unije i njezinih susjeda te još jednom pozvala da južna interkonekcija između Republike Hrvatske i BiH postane ključno sredstvo za osiguravanje energetske sigurnosti i suverenosti za hrvatske građane s obje strane granice koje će biti pod nadzorom europskih građana bez utjecaja trećih strana. (28.2.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.