Bosna i Hercegovina u subotu obilježava Dan državnosti

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina u subotu, 25. studenoga, obilježava Dan državnosti, a ovaj se dan ne slavi službeno u cijeloj državi. Do sada se obilježavao samo u Federaciji BiH, dok iz entiteta Republika Srpska poručuju da “BiH nema zakon o praznicima, te da 25. studenoga, koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dan državnosti BiH, nije praznik u cijeloj BiH”.

Inače, prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održano je u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. godine na kojem je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene povijesne granice, a Bosna i Hercegovina je definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.  Rezolucijom ZAVNOBiH-a izraženo je da BiH nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, već i srpska, i muslimanska, i hrvatska. (23.11.)

SAD predan suverenitetu i multietničkom karakteru BiH – Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden uputio je čestitku građanima Bosne i Hercegovine povodom Dana državnosti poručivši da SAD ostaje čvrsto predan suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH.

– Ostajemo posvećeni jačanju veza između naših ljudi čija su različitost i dinamičnost uvijek jačale naše partnerstvo – istaknuo je Biden na početku svog pisma koje je poslano Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

– Pokušaji da se potkopa Dejtonski sporazum, napadi na državne institucije i pozivi na secesiju urušavaju stabilnost i budućnost BiH. To također predstavlja prijetnju građanima i normalnim uvjetima za život. Dok slavite praznik vaše države, pozivam vas da stavite svoje dužnosti ispred podjele i da okončate politiku nacionalizma – navodi Biden u pismu.

Kazao je kako će fokusiranje vlasti na zajedničke vizije osigurati mirnu, prosperitetnu i demokratsku budućnost, “kakvu građani zaslužuju”.

– U godini pred nama radujem se jačanju partnerstva između naše dvije nacije i prijateljstva među našim građanima, kako BiH bude napredovala ka boljoj budućnosti. Želim vam ugodnu i mirnu proslavu nacionalnog praznika – poručio je američki predsjednik Joe Biden. (21.11.)

OHR: Unatoč sjenama prošlosti, Dejtonski sporazum i dalje temelj za mirnu i prosperitetnu budućnost

SARAJEVO – Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum potpisan je prije 28 godina, 21. studenoga 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.

Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) smatra da dvadeset i osam godina poslije, Dejtonski mirovni sporazum predstavlja simbol ustrajnosti i trajne želje Bosne i Hercegovine i njenih građana za stabilnošću, napretkom i prosperitetnom budućnosti unutar šire europske porodice.

– Bosna i Hercegovina je održala svoj kontinuitet kao jedinstvena, suverena, međunarodno priznata, uz izmijenjenu unutarnju strukturu sa dva entiteta koja pravno postoje na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma – naveli su iz OHR-a na mreži X.

Također su istakli da su sporazumom, ne samo zaustavljena bolna stradanja, već i otvoren put ka obnovi i pomirenju.

– Izazovi još uvijek postoje, ali nema sumnje da je postignuta izuzetna transformacija od ratom razorene zemlje do zemlje-kandidatkinje za članstvo u EU. Unatoč sjenama prošlosti, Dejtonski sporazum je i dalje temelj za mirnu i prosperitetnu budućnost – naveli su iz OHR-a.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, je dokument/pravni akt, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.). Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenoga 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Dejtonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu. (21.11.)

Dodik: RS slavi dan njezinog međunarodnog priznanja, a ne Dejtonski sporazum

BANJA LUKA – Predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, izjavio je u Banjoj Luci da se 21. studenoga veže  za potpisivanje Dejtonskog sporazuma ”koji mi obilježavamo isključivo u jednoj stvari – međunarodnom priznanju Republike Srpske”.

Ponovio je svoju tvrdnju da Bosna i Hercegovina već 28 godina “pokazuje nesposobnost funkcioniranja za razliku od Republike Srpske koja dokazuje sposobnost da funkcionira u gotovo nemogućim okolnostima stalnih pritisaka i napada“.

Rusija kao jedna od zemalja svjedoka parafiranja i potpisa Dejtonskog sporazuma danas je, kaže Dodik, jasno  potvrdila da se radi o nesnošljivim i antidejtonskim pritiscima od ”onoga što danas zovemo kolektivni Zapad, predvođenog Amerikom i Velikom Britanijom”.

Bosna i Hercegovina je, po Dodikovim riječima, država u kolonijalnom statusu a “kolonijalni upravnici što stoluju u Sarajevu mahinacijama pokušavaju nemoguće – dovesti Republiku Srpsku u poziciju ‘prazne ljušture’, što se najbolje vidi u procesu o javnoj imovini.”

Iznio je niz optužbi i uvreda na račun američkog veleposlanstva. Kolonijalna uprava, rekao je također, predvođena američkim veleposlanikom, služi lažima pa je RS odlučila da se njeni dužnosnici neće sastajati s osobljem američkog veleposlanstva, koje, kako Dodik tvrdi, podriva ustavni poredak i ruši ustavnu Bosnu i Hercegovinu.

Napad na ustavni i demokratski potencijal BiH, kaže Dodik, traje i u vidu hibridnog rata protiv RS-a na financijskom i drugom planu, ali RS je danas stabilna zajednica i ”jedina koja može sama nastaviti dalje”.

Instituciju OHR-a Dodik naziva institucijom ”privatnog, nelegitimnog visokog predstavnika”, a Vijeće za implementaciju mira neformalnom grupom država.

Ustvrdio je da RS ne planira secesiju, ali da će se Bosna i Hercegovina mirno raspasti jednog dana. (21.11.)

S konferencije u Banjoj Luci upućen poziv vlastima RS-a da povuku nacrt zakona o stranim agentima

SARAJEVO – Brojni predstavnici bh. civilnog društva, medija, stručnjaka i međunarodne zajednice pozvali su vlasti Republike Srpske da povuku nacrt zakona o tzv. stranim agentima, na konferenciji „Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom“, održanoj u Banjoj Luci u organizaciji Ureda EU u BiH, zajedno sa Misijom OESS-a u BiH i Transparency Internationalom u BiH.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler podsjetio je da je nedavno izvješće Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu označio nedavnu kriminalizaciju klevete, kao i nacrt zakona o stranim agentima kao glavne korake unazad na europskom putu zemlje.

Dodao je i da „demokracije ne postavljaju prepreke legitimnim kritičkim glasovima. Kritički glasovi i različita gledišta neophodni su ne samo za vitalnost demokracije, već i društva, pomažući, na primjer, u borbi protiv korupcije i netolerancije. Nacrt zakona o tzv. stranim agentima približio bi Republiku Srpsku standardima autoritarnih režima umjesto standardima Europske unije. Nacrt zakona o stranim agentima je korak unazad za temeljene slobode, kao i europski put, te ga stoga treba povući – naglasio je Sattler.

Šef Misije OESS -a u BiH Brian Aggeler podsjetio je da je Ured OESS -a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) zajedno sa Venecijanskom komisijom Vijeća Europe izradila detaljno mišljenje o zakonu o stranim agentima RS-a u kojem se navodi da vlasti RS-a moraju preispitati usvajanje ovog zakona jer se njime ozbiljno krše obaveze i posvećenost BiH u pogledu ljudskih prava u dijelu slobode udruživanja i izražavanja.

– Duboko smo razočarani što su vlasti RS-a odlučile da zanemare ovo mišljenje, kao i mišljenja niza drugih međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući tri specijalna izvjestitelja UN-a, i umjesto toga nastave sa usvajanjem ovog štetnog i regresivnog zakona – dodao je Aggeler.

Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u rujnu nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o “stranim agentima”.

Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti jer predviđa, između ostaloga, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se financiraju iz inozemstva, zatim zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem financijskih izvješća. (22.11.)

Komesarka za ljudska prava Vijeća Europe: U regiji bivše Jugoslavije pomirenje se čini dalekim, a mir ugroženim

STRASSBOURG – Skoro trideset godina nakon ratova koji su tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća doveli do raspada bivše Jugoslavije, krajnje je vrijeme da se ostvare djelotvorna pravda, reparacije i istina za žrtve, navodi se u  tematskom izvješću komesarke za ljudska prava Vijeća Europe Dunje Mijatović, pod nazivom “Suočavanje s prošlošću za bolju budućnost – Put do pravde, mira i društvene kohezije u regiji bivše Jugoslavije”.

Mijatović ističe da se pomirenje i socijalna kohezija i dalje čine dalekim te da se čini i da je mir ugrožen.

– Vidljivo je nazadovanje u procesu suočavanja s prošlošću, što se poklapa sa opsežnijim padom razine poštivanja ljudskih prava i vladavine zakona u nekoliko zemalja u regiji – istakla je.

Deset godina nakon što je Ured komesara Vijeća Europe za ljudska prava objavio prvo tematsko izvješće o ovim pitanjima, u novom tematskom izvješću razmatraju se dostignuća i nedostaci procesa suočavanja s prošlošću u regiji i analiziraju faktori koji stoje na putu pozitivnijim efektima.

U dokumentu se navodi da suočavanje s prošlošću obilježenom teškim kršenjima ljudskih prava nije puki osvrt u prošlost, već neophodni uvjet za bolju sadašnjost i budućnost koja se temelji na poštivanju ljudskih prava i vladavine zakona.

U izvješću Mijatović prepoznaje nekoliko inovativnih praksi, poput napora u osiguravanju kaznene odgovornosti za ratne zločine i rješavanja pitanja nestalih osoba, zatim ulogu civilnog društva koja je ključna u podršci procesu suočavanja s prošlošću putem zagovaranja i inovativnih projekata, a posebno se ističe važnost suočavanja s ratnim seksualnim nasiljem.

– Međunarodna podrška je važna, ali nedostaci u angažmanu međunarodne zajednice su smanjili njihov utjecaj u ovom procesu – istakla je Mijatović.

Bez obzira na napretke, Mijatović kaže da zaostavština iz prošlosti i dalje lebdi nad regijom, uz brojne procese tranzicijske pravde koji ili stoje u mjestu ili su neriješeni. (23.11.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)