go to the original language article
Brisel (dpa) – Građani Evrope štede trilione – i gotovo ih ne ulažu na bankovne račune sa kamatom. Kako bi više građana umjesto toga investiralo svoj novac, Evropska komisija želi ojačati finansijsku pismenost potrošača.
Zašto bi finansijska pismenost trebala biti poboljšana?
Anketa Evropske komisije iz 2023. godine pokazala je da samo svaka druga osoba u EU ima prosječno finansijsko znanje, a manje od svake pete ima visoko. U anketi je također postalo jasno da postoje praznine, posebno kod žena, mladih ljudi, osoba s nižim prihodima i nižim nivoom obrazovanja.
Međutim, s poboljšanom finansijskom pismenošću, ljudi bi mogli bolje upravljati svojim budžetom, izbjegavati prevaru, odgovorno upravljati dugovima i više štedjeti, navodi Komisija. Svojom sada predstavljenom strategijom, agencija također želi osigurati da građani učestvuju na kapitalnim tržištima na čvrstoj osnovi.
Kako će Komisija poboljšati finansijsku pismenost građana?
Prema Komisiji, u svim državama članicama trebaju postojati inicijative javnih i privatnih aktera za poboljšanje finansijske pismenosti. EU-šira informativna kampanja trebala bi pojačati nacionalne mjere. Briselska agencija također ohrabruje države članice da koriste postojeće EU finansijske puteve za inicijative i istraživačke projekte na ovu temu. Kako bi pratila napredak i razvoj, Komisija planira redovno provoditi ankete.
Šta bi trebali činiti štedni i investicioni računi?
Računi nekih banaka ili neo-brokera trebali bi biti jednostavni za korištenje i fleksibilni, kao i nuditi široke mogućnosti ulaganja i poreske podsticaje. Veoma rizični ili složeni proizvodi, poput određenih derivata ili nekih kriptovaluta, ne bi trebali biti dozvoljeni.
Pored nedostatka finansijske pismenosti, prema Komisiji, složeni procesi prilikom investiranja i fragmentirano finansijsko tržište s malo konkurencije su razlozi zašto mnogo novca leži na štednim računima. Kako bi građani ubuduće imali jednostavnije mogućnosti za ulaganje svog novca, u više država članica trebali bi se uspostaviti takozvani štedni i investicioni računi.
Zašto Evropska komisija želi da više ušteđevine završi na kapitalnim tržištima?
Stopa štednje u EU je, prema podacima, jedna od najviših na svijetu: Oko deset triliona eura ušteđevine građana leži u bankama EU. U isto vrijeme, u zajednici država hitno je potrebno novac, na primjer, za naoružanje ili zelenu i digitalnu tranziciju. Ako više građana, na primjer, investira svoj novac u kompanije čije su akcije kotirane na berzi, više kapitala će biti dostupno.
U optimističnom scenariju, Komisija procjenjuje da bi jače učešće malih investitora na kapitalnim tržištima moglo povećati ulaganja u evropske investicije za više od 1,2 triliona eura tokom deset godina. «Time bi EU kompanije imale bolji pristup kapitalu i više mogućnosti finansiranja za podršku svom rastu i inovacijama», navodi Komisija. To bi, prema njihovim podacima, moglo uključivati i inovativne male i srednje kompanije. Štedni i investicioni računi ukupno igraju važnu ulogu u jačanju konkurentnosti EU, navodi Komisija. (30. septembar)