Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Sarajevo (Fena) – U Organizaciji jedne od najvećih fondacija u Njemačkoj „Friedrich Naumann Stiftung“ upriličena je sesija pod nazivom „Vizija EU 30 plus sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu“ koja je započela pitanjem – Je li moguće brzo učlanjenje u EU?
Sudionici to ne smatraju realnim s obzirom na to da još od 1993. godine postoje strogi uvjeti za pristupanje, poznati kao Kopenhaški kriteriji. Unatoč strogim zahtjevima, atraktivnost EU za BiH ne jenjava. Često je to „zadatak za generacije“, ali napori se isplate, rečeno je.
Trajni mir, jedinstvena stabilnost u svijetu kroz sustav strukturirane, bliske suradnje nekada zaraćenih država u postizanju velikih ciljeva u globaliziranom svijetu, pristup najvećem povezanom unutarnjem tržištu na svijetu – sve su to obećanja koja članstvo u EU donosi. Zbog toga će se nova pristupanja nastaviti, iako sa popriličnom skeptičnošću nekih članica EU.
S tim u vezi fokus je i na BiH u projektu “Vizija EU-30-plus” gdje se žele postupno bliže sagledati zemlje kandidati. Pritom ulogu igraju i službeni kandidati za članstvo, kao i budući mogući podnositelji zahtjeva. Stručnjaci iz oblasti znanosti, politike i ekonomije daju uvid u perspektivu i stavove zemlje u vezi s članstvom iz današnje perspektive i traže odgovore na pitanje gdje se zemlja nalazi u vezi s približavanjem Europskoj uniji. Osvrnuli su se ne samo na ispunjavanje „tehničkih prepreka“, već i na razumijevanje stava, pozicije vlade i građana.
Posvetivši se Bosni i Hercegovini, koja je još od 2000. godine smatrana potencijalnim kandidatom za članstvo, Europsko vijeće je 15. prosinca 2022. službeno dodijelilo Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo, pod uvjetom da zemlja poduzme korake ka jačanju vladavine prava, pojačanoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, poboljšanju kontrole migracija i jačanju osnovnih prava. U ožujku 2024. Europska komisija je zatim preporučila državama članicama EU da započnu pregovore o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom.
Dugogodišnji veleposlanik BiH u četiri zemlje i trenutni opunomoćenik njemačkih liberala za zapadni Balkan dr. Nedim Makarević naglasio je da nije realno očekivati brz i precizan napredak BiH u ispunjavanju poglavlja koja su zadana jer sam Dayton, kao ustavna činjenica, ne dozvoljava efektivno rješenje istih. Onda bi se moralo ići u reformiranje samog Daytona, naglasio je Makarević podsjećajući da su kandidati kao što je Ukrajina bili daleko iza BiH u ispunjavanju traženih uvjeta.
Međutim ipak su primljeni u kandidacijski status prije BiH radi trenutnog rata što opet pokazuje da su političke odluke moguće i da Bruxelles ne bi trebao trenirati „strogoću“ prema BiH u svim segmentima ili pak da to omogući kroz reformu Daytona. Nadalje, osvrnuo se i na primjere gdje se „progledalo kroz prste“, recimo Grčkoj koja je ekspresno primljena u EU iako, ističe Makarević, ekonomsko stanje nije bilo niti približno onom koje je EU očekivala.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar berlinskog think tanka Inicijative za europsku stabilnost (ESI), ukazao je na izazovnu regionalnu dinamiku, istaknuvši kako je teško očekivati da Europska unija ima dovoljno snage i utjecaja da motivira istinske i duboke reforme u Bosni i Hercegovini, ukoliko Crna Gora, znatno manja i jednostavnija kandidatkinja s naprednijim statusom u procesu, nema jasniju perspektivu o tome kada bi mogla postati članica EU.
Ćerimagić je naglasio da je pozitivno što je EU od kraja 2022. godine pokrenula proces priključenja BiH, te da su, prema procjeni EU, nove vlasti od siječnja 2023. poduzele određene korake naprijed. Ipak, zaključio je da će tek kroz predstojeće razgovore o reformama potrebnim za Plan rasta i formalno otvaranje pregovora o članstvu biti jasno hoće li EU zaista imati dovoljno kapaciteta da potakne istinske i duboke reforme, prije svega vezane za pravosuđe. (7.11.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA.