SARAJEVO – Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto ocijenio je da revitalizacija i elektrifikacija postojećih pruga u BiH, kao i uspostavljanje novih pravaca mora biti prioritet rada tog ministarstva u narednom periodu.
Govoreći o kapitalnim investicijama, Forto je u intervjuu za Fenu kazao da je vrlo bitno da BiH nauči revitalizirati i graditi pruge, pored gradnje cesta, ocjenjujući da je budućnost komercijalnog i putničkog transporta u prugama te da iako Evropa mnogo ulaže u taj segment BiH kaska.
Istakao je da da u ovom mandatu mogu pripremiti te projekte te osigurati finansiranje kroz bespovratna sredstva, budući da evropski fondovi daju mnogo novac za takve projekte. U narednom mandatu bi, dodao je, mogla započeti masovna gradnja pruga.
Forto se također osvrnuo i na digitalizaciju radio-televizijskog signala za koju su istekli svi rokovi.
“Javnost nije dovoljno informirana zašto je to uopće bitno. Radio i televizijske frekvencije imaju svoj kapacitet. Analogni signal potpuno popunjava taj kapacitet, a digitalizacijom ostvarujemo široki prostor za nove kanale, bolju komunikaciju i digitalizaciju te bolji protok informacija”, istakao je.
Podsjetio je da je cijela Evropa digitalizirala RTV signal te da je vrlo bitno da BiH konačno krene rješavati taj problem. Prema informacijama koje za sada ima, Forto kaže da bi se digitalizacija RTV signala trebala dogoditi jako brzo.
Naveo je da je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH zaduženo za koordinaciju javnih emitera koji moraju potpisati jedinstvenu specifikaciju opreme koja je potrebna da se nabavi, kako bi se proveo tender za njenu nabavku.
“Očekujem da će se to desiti ove godine, nakon višegodišnjeg kašnjenja. Još 2006. godine je dogovoreno da cijela Evropa krene u digitalizaciju. Hrvatska je to uradila za četiri, Srbija za devet, a mi ni za 15 godina”, naglasio je ministar. (05.03.)
Bh. ministar tvrdi da Hrvatska želi izbjeći stav BiH u slučaju Trgovske gore

SARAJEVO – Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nije dostavljena zvanična informacija od Hrvatske u vezi sa zahtjevom za izdavanje uputstva o sadržaju studije o uticaju na okolinu o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, tvrdi ministar Staša Košarac.
Naložio je Pravnom i Ekspertskom timu da promptno i prioritetno reagiraju u cilju zaštite interesa građana Republike Srpske i Federacije BiH te je naglasio da Hrvatska na ovaj način krši prava i ne poštuje interese BiH. Takva situacija, tvrdi, predstavlja ponovljenu politiku zvaničnog Zagreba prema BiH kada je u pitanju izgradnja spornog odlagališta na Trgovskoj gori.
Ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić reagirao je na posljednje izjave Košarca da Hrvatska ne dostavlja BiH dokumente vezane za studiju o utjecaju na okoliš zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i da tako pokušava izbjeći reakciju BiH.
Te optužbe je odbacio ističući da je krajem prošlog mjeseca Hrvatska diplomatskim putem obavijestila BiH o aktualnom provođenju postupka određivanja sadržaja studije o utjecaju na okoliš zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.
U izjavi za Fenu kaže da je BiH pozvana, u skladu s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, u odgovarajućem roku, službeno naznačiti svoju eventualnu namjeru o sudjelovanju u spomenutom postupku procjene utjecaja na okoliš te dostaviti eventualne primjedbe i prijedloge za koje smatra da bi trebali biti razmotreni u studiji.
Ministar Košarac i zvanično obavijestio Hrvatsku da će BiH učestvovati u postupku procjene uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori. (03.03.)
Neodrživ sistem: BiH će imati 1,5 miliona stanovnika, većinom penzionera

MOSTAR – U godinama koje su pred nama Bosna i Hercegovina suočit će se s ozbiljnim izazovima u pogledu održivosti penzionog i zdravstvenog sistema, kazao je u razgovoru za Fenu demograf Aleksandar Čavić.
Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2013. godine do danas BiH ima oko 100.000 stanovnika manje samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva. Kada su u pitanju migracije, BiH godišnje napusti najmanje 25.000 ljudi, što je optimistična procjena.
“S obzirom na to da nemamo statistiku o vanjskim migracijama, do tih podataka dolazimo preko podataka Eurostata o broju doseljenih u zemlje Evropske unije, zatim preko podataka diplomatsko-konzularnih predstavništva drugih zemalja u BiH i istraživanja nevladinog sektora”, kaže Čavić.
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih deset godina ostala bez najmanje 350.000 stanovnika, a neke procjene idu i do pola miliona manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine.
Podaci Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 miliona, odnosno na 1,2 miliona prema pesimističnim procjenama. Čavić smatra da su ti podaci alarmantni, ne samo zbog broja stanovništva, nego i zbog strukture stanovništva koja će tada biti zastupljena.
Iako je prošlo deset godina od posljednjeg popisa, ove godine je njegova provedba upitna jer nije predviđen novac u državnom budžetu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon. Iz Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine Feni su kazali kako u budžetskom zahtjevu nisu tražena sredstva za popis stanovništva. (04.03.)
Odluka o zahtjevima za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS bit će donijeta naknadno

SARAJEVO – Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je donio Odluku o mjeri kojom se privremeno stavlja van pravne snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske do konačne odluke o meritumu u ovom predmetu. Odluka o privremenoj mjeri donesena je danas na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj elektronskim putem.
Kako je nakon sjednice saopćila predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, ovaj je sud donio odluku o privremenoj mjeri kojom je usvojio zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, kao i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, 11 poslanika Predstavničkog doma i pet delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za donošenje privremene mjere.
Potcrtala je kako ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenim zahtjevima, a u pogledu ocjene ustavnosti osporenog zakona.
Obrazlažući razloge za donošenje odluke o privremenoj mjeri u vezi sa osporenim zakonom, Galić je pojasnila kako je Sud ocijenio kako postoje razlozi za njeno donošenje u kontekstu pravne sigurnosti, kao i, eventualno, štetnih posljedica koje mogu nastati u slučaju primjene osporenog zakona.
Referirajući se u vezi sa Zakonom o nepokretnoj imovini RS, visoki predstavnik Christian Schmidt je 27. februara donio odluku kojom je suspendirao ovaj zakon, objavljen u Službenom glasniku RS, a koji je 28. februara trebao stupiti na snagu. (02.03.)
Delegacija EU upozorava na posljedice vraćanja klevete u Krivični zakon RS-a

SARAJEVO – Ured Evropske unije u Bosni i Hercegovini smatra da bi kriminalizacija klevete predstavljala nazadak u smislu garancija slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava, kazao je Feni glasnogovornik Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig.
Komentirajući nacrt izmjena i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete, iz Ureda EU u BiH naglašavaju da se kvalificiranje klevete kao krivičnog djela smatra zastarjelim pristupom, a dekriminalizacija klevete u BiH 2002. je bila značajno dostignuće za BiH.
“Sloboda izražavanja je temeljno pravo. U ključnom prioritetu iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina se poziva da poduzme konkretne korake u garantiranju slobode izražavanja i slobode medija i zaštiti novinara”, poručio je Koenig.
Štaviše, podvlači on, kada je Evropska komisija u oktobru 2022. dala preporuku za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, napravljeno je to s očekivanjem da će određene reforme biti provedene bez daljeg odlaganja. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.
Kako napominju iz Ureda EU u BiH, nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije za BiH ističe tendenciju političara i javnih zvaničnika u BiH da uporno koriste mogućnost tužbi kako bi zastrašili novinare i primorali ih na autocenzuru.
Vlada RS nedavno utvrđenim izmjenama i dopunama Krivičnog zakona uvodi nova krivična djela protiv časti i ugleda, krivična djela uvrede, klevete, kao i iznošenja ličnih i porodičnih prilika. Ovim zakonskim izmjenama najavljuju novčane kazne za navedena krivična djela u rasponu od 5.000 do čak 50.000 KM. (04.03.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)
