Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.WASHINGTON – Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić kazao je na Proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svjetske banke (SB) održanom u Washingtonu da je CBBiH prevazišla, po svemu izazovnu 2022. godinu, te je restrukturirajući portfolio, smanjila izloženost tržišnim rizicima.
Softić je istaknuo da male zemlje poput BiH ne mogu učiniti mnogo u borbi protiv porasta međunarodnih tenzija niti povećanja svjetskih kamatnih stopa te da je najbolje što mogu učiniti pripremiti se za vanjske šokove i povećati vlastitu otpornost tako što će osigurati da nema značajnih makroekonomskih neravnoteža, posebno u fiskalnoj oblasti.
S tim u vezi, pravovremene strukturne reforme, kako je naglasio guverner, od izuzetnog su značaja za BiH. Za valutni odbor kao što je Centralna banka BiH najbolja je politika držati se osnovnih principa kao garancije stabilnosti.
Na Proljetnom zasjedanju MMF-a i SB okupljaju se zvaničnici centralnih banaka i ministri finansija zemalja članica kako bi razgovarali o globalnoj situaciji, uključujući svjetske ekonomske izglede, iskorjenjivanje siromaštva i ekonomski razvoj. (16.04.)
EU finansira gradnju pritvorske jedinice za migrante u Bihaću
BIHAĆ – Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Sattler potvrdio je da izgradnju pritvorske jedinice za privremeno zadržavanje u okviru migrantskog kontejnerskog naselja u Lipi, financira Evropska unija.
“Gradnja je financirana sredstvima Evropske unije i riječ je o privremenom pritvorskom centru, nikako o određenoj vrsti zatvora kako se špekuliralo. Jedinica za privremeno zadržavanje migranata još nije ni otvoren, a služit će isključivo za privremeno zadržavanje osoba kojima je potrebna sigurnosna provjera”, kazao je.
Njihovo zadržavanje u 12 postojećih detencijskih jedinica za vrijeme provjere, moći će trajati maksimalno 72 sata. Nakon toga, u slučaju potrebe, te osobe će biti transportirane dalje u centar Delijaš u Istočnom Sarajevu. Apostrofirao je da nema razloga za zabrinutost građana i da je ovo iskorak u sigurnosnom aspektu, ponajviše za sve korisnike usluga Migrantskog centra Lipa.
Tokom Sattlerove posjete Bihaću razjašnjene su brojne nepoznanice oko procesa readmisije migranata iz Republike Hrvatske, te je iskazana neophodnost ravnomjernog razmještanje migranata koji procesom readmisije pristižu iz Hrvatske, u svih sedam migrantskih-prihvatnih centara na teritoriji BiH.
Predstavnici lokalne vlasti najavili su da će insistirati da se proces readmisije nastavi primjenjivati i kada je u pitanju dalje vraćanje migranata u Republiku Srbiju u okviru zakonskog osnova. (13.04.)
Južni koridor gasovoda od Azerbejdžana prolazi jako blizu granica BiH
SARAJEVO – Predsjednik Republike Azerbejdžan Ilham Aliyev kazao je da su nakon posjete Bosni i Hercegovini i susretom s predsjedavajućom i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem popravljeni odnosi dvije zemlje.
Kako je naveo kada se govori o pitanjima teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nepovredivosti granica Azerbejdžana tokom armenske okupacije pozicija BiH za njih je bila od krucijalne važnosti jer je BiH istupila s jasnim stavom i podržala napore Azerbejdžana.
“Istovremeno, Azerbejdžan po svim pitanjima, uključujući i teritorijalni integritet i suverenitet BiH, nepovredivost njenih granica, u potpunosti podržava BiH i njene interese”, naveo je Aliyev.
Dodao je da je Azerbejdžan zainteresiran za investicije u BiH naročito u oblasti energetike, podsjećajući da je od Azerbejdžana izgrađen južni koridor koji je aktivan već gotovo dvije godine i koji dostavlja evropskom tržištu gas.
“Taj gasovod dolazi jako blizu granica BiH i potpuno je prirodno da produžimo našu suradnju kada je u pitanju snabdijevanje prirodnim gasom, proširenje hidroenergetskih potencijala i drugih izvora obnovljive energije”, istaknuo je Aliyev. (13.04.)
Obilježena 30. godišnjica stradanja civila bošnjačke nacionalnosti u Ahmićima
AHMIĆI – U mjestu Ahmići, koje se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine upriličena je komemoracija povodom 30. godišnjice stradanja 116 civila bošnjačke nacionalnosti, ali za ovaj zločin još nisu osuđeni svi počinitelji.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti. Jedan od organizatora i zapovjednika ovog zločina, pravosnažno osuđeni ratni zločinac Dario Kordić, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 25 godina.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je kazao da su oni ubijeni u krvavom i zločinačkom pohodu pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane, a među žrtvama su bile 32 žene, 11 djece mlađe od 18 godina i najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba.
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana je kazala da se za zločine počinjene prije tri decenije sudilo u većem broju predmeta pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, te da je nedvosmisleno utvrđeno da su napadi na Ahmiće i druga mjesta u dolini Lašve bili dio šire vojne kampanje, čija je namjera bila da se ta regija etnički očisti od muslimanskog stanovništva.
Za svega nekoliko sati, vojnici, bosanski Hrvati, ubili su više od 100 stanovnika ovog sela, uključujući žene i djecu, uništili više od 160 kuća i dvije džamije i pobili stoku. Kako je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, cilj ovih djela bio je širenje terora kako bi se muslimansko stanovništvo prisililo da ode i spriječilo da se ikada vrati.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) “Džokeri” i “Maturice” izvršili su napad na selo Ahmići. Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a sve žrtve još uvijek nisu našle konačni smiraj.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osim Kordića osudio je Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškića na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca. (16.04.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)