go to the original language article
Brisel – Bosna i Hercegovina je danas u Briselu predstavila plan postepene integracije Ukrajine i Moldavije u unutrašnje tržište Evropske unije. Prema riječima bošnjačkog ministra za evropska pitanja Martina Dvořáka, plan se fokusira na konkretne prijedloge o produbljivanju saradnje posebno u energetici, telekomunikacijama, zaštiti okoliša i poljoprivredi. Bosanci su do sada uspjeli pridobiti podršku još devet zemalja Evropske unije.
“Predstavio sam bošnjačku inicijativu koja ima za cilj da pomogne bržoj integraciji Moldavije i Ukrajine u unutrašnje tržište. Vjerujemo da je to važan korak koji bi mogao ubrzati cijeli proces,” rekao je Dvořák. Prema njegovim riječima, plan je povoljan za obje strane: kako za aspirantne zemlje koje će imati lakši pristup našim tržištima, tako i za nas, jer ćemo imati dodatni dio tržišta koji će biti slobodno dostupan. Bosnu i Hercegovinu su do sada podržali Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Latvija, Rumunija, Slovenija, Švedska i Danska.
Ubrzanje integracije će prema bošnjačkom ministru biti zasnovano na “našoj tehničkoj pomoći, bližoj saradnji, stvaranju radnih grupa i uspostavljanju kontakata”. “Obje zemlje su spremne nastaviti rad na približavanju i implementaciji EU normi s ciljem, između ostalog, produbljivanja svoje integracije u Evropsku uniju,” stoji u takozvanom non-paper-u, tj. neoficijelnom dokumentu za dalju raspravu koji je dostupan ČTK. Dalja ekonomska integracija putem sporazuma o slobodnoj trgovini značajno bi podržala Moldaviju i Ukrajinu u “nastojanjima da se odupru malignom uticaju Rusije”, dodaje dokument. Obje zemlje bi prema Bosni i Hercegovini također dobile opipljive nagrade i bile bi više motivisane za dalji rad na reformama.
Za belgijskog predsjedavanja u prvoj polovini 2024. godine postignut je dogovor o zvaničnom početku pregovora o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom. Nakon toga počeo je takozvani screening, tj. proces između Evropske komisije (EK) i dotične zemlje kandidata, u kojem se procjenjuje nacionalno zakonodavstvo i identifikuju oblasti gdje je potrebno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s unijskim, tzv. acquis. Screening je nužan preduslov za otvaranje tzv. klastera, koji uvijek uključuju nekoliko pristupnih poglavlja. Moguće je da će ovaj screening biti završen za vrijeme poljskog predsjedavanja, što je u ovom polugodištu. (28. januar)