Čestitajući BiH na dodjeli kandidatskog statusa dužnosnici pozvali na ispunjavanje obaveza

SARAJEVO/BRISEL – Brojni međunarodni dužnosnici i bosanskohercegovački političari te predstavnici civilnog sektora u Bosni i Hercegovini čestitali su činjenicu da je Evropska unija odlučila dodijeliti kandidatski status zemlji, ali su mahom pozvali na ispunjavanje preuzetih obaveza na putu ka članstvu u EU.

Ocijenili su prije svih član Predsjedništva BiH Željko Komšić da je to dobra vijest, ali istovremeno i geopolitički izraz Evropske unije prema regionu zapadnog Balkana, što je posljedica agresije Rusije na susjednu Ukrajinu.

“Treba nama svima biti jasno da dodjela kandidatskog statusa nije rezultat ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije na kojima se mora raditi. U psihološkom smislu, to je svakako podstrek i pozitivna vijest za građane Bosne i Hercegovine”, ocijenio je Komšić.

Bit će to ogromna odgovornost za sve političke aktere u Bosni i Hercegovini, jer otvaranje pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom će biti moguće tek nakon ispunjavanja svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Da je takva odluka ohrabrenje za građane smatra i drugi član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji naglašava da se odnosi Bosne i Hercegovine i EU ovim dodatno učvršćuju. Statusom kandidata napravljen je iskorak u procesu evropskih integracija, iako predstoji još dosta posla do samog otvaranja pregovora o članstvu naše države u EU.

Poručio je da se država Bosna i Hercegovina jasno opredijelila za euroatlantske integracije te da je dodjela kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji samo još jedna potvrda tog kursa. Aktuelna geopolitička zbivanja, kao i veoma kompleksno sigurnosno okruženje, dodatni su, smatra Bećirović, stimulans euroatlantskim integracijskim procesima.

Za ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković kandidatski status za Bosnu i Hercegovini na putu ka članstvu u Evropskoj uniji historijski je korak koji je ujedno i uvjet za određivanje datuma za početak pregovora o članstvu.

Dobijanje ovog statusa je i velika šansa za Bosnu i Hercegovinu jer država postaje zemlja sigurna za ulaganja te ga potrebno iskoristiti za nove regionalne inicijative, a prije svega potrebno je sačekati i formiranje vlasti na svim nivoima nakon što su u BiH održani opći izbori u oktobru.

Međunarodni dužnosnici čestitali su kandidatski status i jasno ponovili poziv za ispunjavanje uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije. Uz ocjenu da će to biti težak posao dosjela statusa treba biti podstrek politički lideri rade u korist građana.

Sljedeći formalni korak u procesu pristupanja države u EU su pregovori o članstvu. Pregovori sa državom kandidatkinjom se otvaraju nakon što EU procijeni da je ostvarila dovoljan stepen ispunjavanja kriterija za članstvo, a o tome jednoglasnu odluku donosi Evropsko vijeće. (15./18.12.)

Tahzib-Lie: Provesti davno zakašnjelu obavezu u slučaju ‘Sejdić-Finci’

SARAJEVO – Ambasadorica za ljudska prava Kraljevine Nizozemske Bahia Tahzib-Lie boravila je u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini tokom koje se susrela s predstavnicima bh. vlasti, nevladinih organizacija, medija, s braniteljima ljudskih prava, predstavnicima međunarodne zajednice i predstavnicima civilnog društva.

Kako je podsjetila u intervjuu za Fenu Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima upisana je u preambulu Ustava BiH i određuje smjer prema kojem zemlja teži ići, ali iako BiH ima ustavni i zakonodavni okvir za ljudska prava i ratificirala je osnovne evropske i međunarodne ugovore o ljudskim pravima, učinkovita i usmjerena provedba na svim nivoima i dalje ostaje ključna.

“Sada kada je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, opipljiv i postojan napredak i povećana svijest o ljudskim pravima i temeljnim slobodama su od najveće važnosti”, podvukla je ambasadorica.

Naglasila je da je sada neophodno ustavno-pravni okvir zemlje uskladiti s praksom Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i davno zakašnjelu obavezu provedbe presude tog suda u slučaju “Sejdić-Finci”.

Tokom posjete, ambasadorica Tahzib-Lie posjetila je Srebrenicu i Memorijalni centar Potočari kada je kaže imala veliku privilegiju upoznati Majke Srebrenice i slušati njihove lične i pronicljive priče.

“Umjesto isticanja onoga što dijeli, lideri BiH na svim nivoima trebaju naći načina da zaliječe rane, da se s prošlošću suoče na način da se fokusiraju na ono što spaja”, kazala je ambasadorica za ljudska prava Kraljevine Nizozemske Bahia Tahzib-Lie.

Kaže da je od izuzetne važnosti da se mladi ljudi iz cijelog svijeta mogu okupiti na tom historijskom mjestu stradanja kako bi naučili da su stvari koje dijelimo kao ljudska bića daleko veća od sila koje razdvajaju, zaključila je u intervjuu za Fenu ambasadorica Bahia Tahzib-Lie. (16.12.)

Brammertz: Najviši politički lideri dovode u pitanje činjenice o počinjenim zločinima

HAAG – Tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) Serge Brammertz upozorio je u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija na kontinuirano poricanje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca u zemljama bivše Jugoslavije.

U svim tim zemljama, naveo je, najviši politički lideri dovode u pitanje činjenice o počinjenim zločinima, hvale osuđene ratne zločince i stvaraju atmosferu poricanja i veličanja. Pozvao je sve zvaničnike i javne ličnosti u regiji da se ponašaju odgovorno i zatražio da međunarodna zajednica ozbiljno shvati ova pitanja.

Također, u pogledu bivše Jugoslavije, istakao je da najznačajnije pitanje ostaje regionalna pravosudna saradnja, koja je neophodna jer danas, kako je rekao, žrtve i počinioci često žive u različitim zemljama.

Naglasio je da, iako postoje pozitivni pomaci u saradnji između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, “tužioci u regiji izvještavaju da s Hrvatskom ne ostvaruju potrebnu saradnju u predmetima koji se odnose na hrvatske osumnjičenike”. (12.12.)

Život maloljetnih migranata, nevolje i briga o njima

SARAJEVO – Od početka migrantske krize, kroz Bosnu i Hercegovinu je prošlo oko 4.000 maloljetnih migranata i to je problem kojim je neophodno pozabaviti se, kazao je direktor Caritasa Švicarske Daniel Bronkal, jedan od učesnika okruglog stola o životu maloljetnih migranata na njihovom putu kroz BiH organiziranom povodom Međunarodnog dana migranata.

Po Bronkalovim riječima, Caritas Švicarske, implementator projekta podrške i zaštite ranjivih grupa migranata koji ostaju u Bosni i Hercegovini, nastoji u suradnji s lokalnim partnerima – Caritasom u BiH i Ministarstvom sigurnosti, olakšati golgotu koju djeca migranti, kao i odrasli, proživljavaju na mukotrpnom putu.

Maloljetnici kao jedna od najranjivijih grupa doživljavaju i nasilje na migrantskom putu, o čemu svjedoče primjeri na granicama, ali Caritas je dosad u BiH imao dobru suradnju s partnerima, kako s policijom, tako i s partnerima, primjerice u Tuzli, gdje postoji ‘drop in’ centar u kojem migranti mogu dobiti informacije i zatražiti pomoć. Tamo postoji sigurnosna kuća, a u toku je formiranje još jedne.

Broj migranata koji su zatražili azil u Bosni i Hercegovini bio je najizraženiji 2018. godine, a kasnije je stagnirao da bi u 2022. godini bilo podneseno 167 zahtjeva, kazala je novinarima Miljana Vujadin iz Odsjeka Ministarstva sigurnosti BiH za postupak azila.

Bosna i Hercegovina otprilike prati evropsku stopu priznavanja statusa kad je riječ o procentima odobravanja azila u odnosu na broj podnesenih zahtjeva. Ove godine je stopa nešto veća nego prethodnih, što je posljedica dešavanja u Afganistanu 2021. godine te rata u Ukrajini.

Broj maloljetnih migranata bez pratnje nije značajan, ali vjerovatno mali broj podnesenih zahtjeva nije prava slika o ukupnom broju njih koji su ušli u Bosnu i Hercegovinu upravo stoga što oni idu dalje ili ne dočekaju završetak postupka ako i podnesu zahtjev za azil. (16.12.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)