Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Predsjednik HDZ-a BiH, vodeće hrvatske stranke u BiH, Dragan Čović izjavio je kako je cilj na sastanku lidera vladajuće koalicije omogućiti da Vijeće ministara BiH može normalno funkcionirati i donositi odluke koje su najavili.
-To bi značilo sve one zakone s područja prava, sukoba interesa, VSTV-a i tako dalje. Trebamo imenovati ministra financija također. Trebamo relaksirati odnos koji se javio nakon zadnjih mjesec dva dana našeg nefunkcioniranja na ne baš najbolji način, to se jednim dijelom osjetilo u Bruxellesu, ali me veseli da je naša predsjedateljica Vijeća ministarstva svojim aktivnostima do kraja pridobila partnere iz EU, upravo na ovom tragu da nastavimo proaktivno. Želimo predvoditi sve te europske integracijske procese i to je jedini put da stabiliziramo BiH i ja ću to nastaviti raditi tako – izjavio je na konferenciji za medije u petak Dragan Čović.
On vjeruje kako će zajednički sastanak lidera dati vrlo precizan odgovor na ova pitanja.
– Mi s početkom listopada želimo završiti glavninu stvari iz onog paketa od 31 aktivnosti, koju smo s povjerenikom EU za proširenje EU Oliverom Varhelyjem dogovorili. Tu će svakako biti Izborni zakon, Ustavni sud i to su ozbiljne stvari s kojima se moramo baviti. Moj prijedlog će biti da u svakodnevnoj komunikaciji između pet partnerskih stranaka na vlasti osiguravamo protočnost onoga što dogovorimo. Vjerujem da neće biti nimalo lako, ali će trebati imati dosta smirenosti – ističe predsjednik HDZ-a BiH.
Šefu Delegacije EU u BiH, veleposlaniku Johannu Sattleru, Europsko vijeće je nedavno produžilo mandat do 31. kolovoza 2024. godine.
– Čestitao sam Sattleru jer je dobio još godinu dana mandata da zajedno pokušamo stvoriti jasan okvir za rad u narednih par mjeseci, da profunkcioniraju svi mehanizmi koordinacije kako bi se donosile odluke u ime BiH. Mislim da će i s američkom administracijom biti nekoliko sastanaka u narednih petnaestak dana. Čini mi se da imamo dovoljno energije da iskoristimo ovo vrijeme ispred sebe da se izvučemo iz krize u koju smo umalo upali jer smo krenuli negativnim tijekom. Bit će različitih izazova, nisu sa scene otišli oni koji misle produbiti krizu. Moramo stabilizirati pravni i sigurnosni okvir, da se ne zvecka oružjem jer se sve može riješiti političkim dogovorom – poručio je Čović.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nedavno je rekla kako bi BiH mogla do kraja godine započeti razgovore s EU.
– Ako uspijemo ove zakone što smo sada kazali da su oni vezani za srpanj imati u proceduri kroz Vijeće ministara, onda ja ne vidim ni jednog razloga da ocjena koja će doći u listopadu za BiH ne bude pozitivna. Mi trebamo iskoristiti vremenski okvir. Držim da je potpuna odgovornost u partnerstvu ovih pet stranaka: Trojke iz Sarajeva, SNSD-a i HDZ-a. Prema onome što ja razgovaram s predsjednicima ovih stranaka, svi su zainteresirani za ovaj integracijski iskorak. Zato sam uvjeren da u rujnu ili listopadu mi to možemo realno završiti – istaknuo je Čović.
On ističe kako bi se većina stvari mogla završiti do kraja idućeg tjedna te da je iz tog razloga preuzeo inicijativu da se okupe predsjednici stranaka kako bi precizirali koji bi se zakoni na slijedećoj sjednici Vijeća ministara našli. Čović smatra da ukoliko budu pozitivni da će i reakcija iz Bruxellesa biti prema BiH pozitivna zbog čitavog globalnog ambijenta, ne radi same BiH. (21.07.)
Međunarodne organizacije osudile donošenje zakona o kleveti u Republici Srpskoj
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakonika RS, kojim se kriminalizira kleveta. Od 63 prisutna zastupnika, ovaj zakon podržalo je 47, protiv je bilo njih 16, dok nitko nije bio suzdržan.
Prije glasovanja o samom zakonu, ministar pravde Miloš Bukejlović se, uime predlagača, izjasnio o tri predložena amandmana. Prihvaćen je amandman kojeg su predložili klubovi zastupnika Socijalističke partije i Narodne partije Srpske, a koji definira da „tko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, boje kože ili spola, kaznit će se novčanom kaznom od 2.000 do 6.000 KM“.
Zastupnici oporbenih stranaka u NSRS su tijekom rasprave o predloženom zakonu, koja je obavljena 18. srpnja, kritizirali predložena rješenja. Neposredno prije početka sjednice Narodne skupštine, održana je i mirna protestna šetnja tijekom koje su građani i predstavnici medija poručili zastupnicima da ne podignu ruku za ovakav sraman zakon. Od kada je Vlada RS-a utvrdila ovakav nacrt zakona, uslijedile su kritike i negativne reakcije novinara, domaće javnosti, ali i međunarodnih organizacija.
Ured visokog predstavnika (OHR) priopćio je da izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizira kleveta predstavljaju napad na građanske slobode, što je karakteristično za autoritarne režime.
Usvajanje zakona ugrožava mogućnost građana da slobodno govore, a nezavisnih medija da izvještavaju istinu, ugrožavajući demokraciju BiH i njenu euroatlantsku budućnost, ocijenilo je Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u BiH.
Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini, Misija OSCE-a u BiH, Ured Vijeća Europe u Sarajevu i Europska unija u BiH poručili su da je ovaj korak protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu s europskim putem BiH niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, a posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja.
Centri civilnih inicijativa (CCI) upozorili su da je ovime potaknuta cenzura i autocenzura medija i javne kritike te da se stvorila mogućnost za pokretanje kaznenih postupaka protiv građana, novinara, aktivista i protiv svih onih koji iznose svoje stavove na društvenim mrežama i drugim javnim mjestima.
Udruženje Mreža za izgradnju mira, ali i Vijeće za tisak BiH, smatraju da ovo usvajanje predstavlja korak nazad u procesu demokratizacije i napretka društva. (20.07., 21. 07.)
Cvijanović: Ako budem preglasana u Predsjedništvu BiH, uložit ću veto
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je u Banjoj Luci da će u Predsjedništvu BiH biti drugi krug glasovanja u vezi sa zaključcima koji su, na prijedlog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, usvojeni u prvom krugu, te da će ona, ako bude preglasana, pokrenuti proceduru veta.
Naime, prije nekoliko dana su na prijedlog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na izvanrednoj sjednici usvojeni u prvom krugu zaključci povodom eskalacije napada organa entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine.
– Nakon drugog kruga glasanja, gdje pretpostavljam da će biti ponovljen takav ishod kao što je bio na prethodnoj sjednici 2:1, ako budem preglasana pokrenut ću proceduru veta i obratit ću se Narodnoj skupštini – najavila je Cvijanović.
U zaključcima koje je predložio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, a podržao drugi član Predsjedništva BiH Željko Komšić, iznosi se niz teških kvalifikacija na račun Republike Srpske te se navodi kako se smjesta treba prekinuti s ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na državu i njezine institucije. Povod za usvajanje ovih zaključaka su aktivnosti u RS-u, gdje su usvojeni zakoni koji su odbacili odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Bećirović i Komšić optužuju Banja Luku za napad na Dejtonski sporazum čime se, kako navode, ugrožava mir u BiH i regiji.
U zaključcima koje je potrebno usvojiti i u drugom čitanju, nakon čega srpski član Predsjedništva BiH može uložiti veto, navodi se kako je sprečavanje provođenja odluka Ustavnog suda „nelegalna radnja i kršenje Ustava BiH”. (21.07.)
Produžen mandat Johannu Sattleru, specijalnom predstavniku EU u BiH
Vijeće Europske unije usvojilo je niz odluka kojima se produžavaju postojeći mandati tri specijalna predstavnika EU (EUSR) na godinu dana, do 31. kolovoza 2024. godine, a među njima i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, Johanna Sattlera.
Johann Sattler obnaša funkciju specijalnog predstavnika (EUSR) u Bosni i Hercegovini od 1. rujna 2019. godine.
Njegov mandat je da osigura kontinuirani napredak u Procesu stabilizacije i pridruživanja, s ciljem stabilne, održive, mirne i multietničke i ujedinjene BiH, koja mirno surađuje sa svojim susjedima i nepovratno je na putu ka članstvu u Uniji. Također njegova dužnost je da podržava implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Pomoć EU za više od 160 tisuća najugroženijih domaćinstava u BiH
Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH će pomoć iz programa Europske unije, namijenjenog građanima u socijalnoj potrebi u cilju prevazilaženja krize zbog poskupljenja energenata, početi raspodjeljivati tijekom grijne sezone.
Iz Ministarstva su kazali Feni kako pomoć podrazumijeva oko 64 milijuna KM koja će se, u skladu s Programom utroška sredstava, dijeliti na najmanje 109.000 najugroženijih domaćinstava u Federaciji BiH. Istakli su da taj Program utroška sredstava usaglašen sa predstavnicima Delegacije Europske unije u BiH, te da je usvojen na Vladi FBiH.
Pojasnili su da će u prvoj fazi Ministarstvo poslati općinama/gradovima prijedlog sporazuma koji trebaju potpisati ako žele da stanovnici tih općina imaju pravo na pomoć te da je to osnovni preduvjet.
– Nakon što taj uvjet bude ispunjen, sljedeći opći uvjeti za sve četiri kategorije koje ulaze u okvir Programa su da moraju biti državljani BiH, da moraju imati prijavljeno mjesto boravka u FBiH te da nijedan odrasli član ne smije imati samostalnu registriranu djelatnost – kazali su.
Svi uvjeti, dodali su, važe za sve četiri kategorije. Prva kategorija su korisnici stalne novčane pomoći koji moraju biti na popisu za isplatu iz prosinca 2022. godine, dok drugu kategoriju čine djeca na federalnom dječjem dodatku koja su bila na popisu za isplatu zaključno sa 31. svibnjem. Treća kategorija su umirovljenici, dok četvrtu kategoriju čine jednoroditeljske zajednice, domaćinstvo u kojem dijete ima samo jednog roditelja.
Europske institucije su krajem prošle godine izdvojile 70 milijuna eura kao vid pomoći građanima Bosne i Hercegovine. Sredstva su raspoređena između Federacije BiH – 66 posto, RS – 33 posto i Brčko distrikta BiH – jedan posto. U ovoj godini 50 milijuna eura bit će usmjereno prema 165.000 domaćinstava koja se nalaze u stanju socijalne potrebe. Ranije je priopćeno da svako domaćinstvo može dobiti maksimalno 600 KM pomoći.
Ostatak novčanog transfera u visini od 21 milijun eura trebao bi biti utrošen na opremanje malih i srednjih poduzeća, ali i privatnih stanova i kuća opremom koja će osigurati njihovu energetsku održivost. (20.07.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)