go to the original language article
“U današnjem geopolitičkom svijetu, moramo jasno staviti do znanja da smo mi jedini pravi partner kojeg Zapadni Balkan ima, i da njihove težnje da postanu dio Europske unije su stvarne”, izjavio je De Kroo.
Od ruske vojne invazije na Ukrajinu 2022. godine, posrnula europska politika širenja na Zapadni Balkan dobila je novi zamah. “Svi mi vjerujemo da je proširenje najviše geopolitičko ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet”, potvrdio je Antonio Kosta, novi predsjednik Europskog vijeća.
Za razliku od svog prethodnika Šarla Mišela, koji je sugerirao 2030. godinu, Kosta ne predlaže konkretan datum za proširenje. Također, De Kroo je naglasio da pristupanje EU treba biti zasnovano na zaslugama i konkretnim reformama svake zemlje kandidatkinje. On nije “fan” velikog praska kao 2004. godine, kada je u jednom potezu deset zemalja pristupilo.
Na samitu, zemlje Zapadnog Balkana izrazile su svoju frustraciju zbog sporog napredovanja procesa proširenja, izjavio je Kosta nakon završetka. EU drži regiji članstvo kao mamac da suzbije ekonomsku i geopolitičku moć Rusije i Kine, ali se postiže samo spor napredak. Kosta je naglasio da su Crna Gora i Albanija dvije zemlje koje su “ostvarile značajan napredak u prošloj godini”.
“Mi želimo postati 28. članica 2028. godine. To je ambiciozno, ali ostvarivo”, izjavio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović. Prema predsjedniku, “to bi poslalo snažan i jasan signal svima ostalima da je proces proširenja još uvijek živ i da se reforme isplate”.