SARAJEVO – Desetorica optuženih za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, među kojima i više bivših visokopozicioniranih dužnosnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vojske Republike Srpske (VRS), nisu dostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu.
Prema podacima Tužilaštva Bosne i Hercegovine, radi se o Tomislavu Kovaču, Milomiru Savčiću, Milenku Živanoviću, Svetozaru Kosoriću, Radoslavu Jankoviću, Milisavu Gavriću, Zoranu Maliniću, Miomiru Jasikovcu, Borislavu Stojišiću i Rajku Drakuliću, protiv kojih su optužnice potvrđene.
“Trenutno u Posebnom odjelu za ratne zločine ima potvrđenih desetak optužnica, u kojima se optuženici nalaze uglavnom na teritoriji Srbije i to je veliki problem u borbi protiv nekažnjivosti zločina, jer je dio tih optuženika zauzimao značajne pozicije 1995. godine, tako da Tužilaštvo BiH uz pomoć Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS) pokušava naći modalitet za njihovo procesuiranje i kažnjavanje”, rečeno je Feni iz Tužilaštva BiH.
Istovremeno, iz Tužilaštva podsjećaju kako su za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, u srpnju 1995. godine, u sklopu Posebnog odjela za ratne zločine od početka njegovog rada do sada podignute optužnice protiv oko 50 optuženika.
Nadalje, navode kako su na temelju optužnica Tužilaštva BiH, izrečene pravomoćne zatvorske kazne od više stotina godina, te da su neke od najdužih zatvorskih kazni, s više od 30 godina zatvora po optuženom, izrečene protiv pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS-a u predmetu Franc Kos i drugi.
Inače, Posebni odjel za ratne zločine vodi predmete protiv većeg broja prijavljenih i osumnjičenih osoba koji su nedostupni pravosuđu BiH (u 123 predmeta nedostupna 361 osoba), među kojima ima i osoba prijavljenih i osumnjičenih za zločine u i oko Srebrenice.
Inače, zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakteriziran je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima. U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog zapovjednika VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolici u julu 1995. godine ubili su 8.372 muškarca i dječaka bošnjačke nacionalnosti. Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora. (16.07.)
Sattler: Nastaviti raditi na pomirenju među ljudima i zajednicama
SARAJEVO – Na susretu “Povjerenje i kohezija kao javno dobro: uloga lokalne uprave”, koji je okupio gradonačelnike 24 bosanskohercegovačke općine/grada kao i predstavnike Evropske unije u BiH (EU), Ujedinjenih naroda u BiH (UN), Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS), Misije u BiH i Vijeća Evrope – Ured u Sarajevu razgovaralo se o novim načinima suradnje između zajednica.
Kako je rečeno uoči susreta, razmijenjena su dosadašnja praktična iskustva i pozitivne prakse projekta ”Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BiH” koje doprinose izgradnji povjerenja i kohezije unutar i između zajednica.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler pojasnio je da se radi o inicijativi ”Možemo bolje” koja je nastala iz ‘frustracije’ kada se 2020. godine pokušalo postići pomirenje i okupiti članove Predsjedništva BiH u obilježavanju 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
“Međutim, to se pokazalo nemogućim te smo dogovorili s kolegama UN-a, Vijeća Evrope, OESS-a, koji su implementirali svoje značajne projekte, da napravimo nešto zajedno”, pojasnio je Sattler.
Kazao je kako oni međutim ne odustaju ni od njihovih inicijativa, a to je da djeluju i na višoj razini jer je to zaista neophodno budući da treba nastaviti raditi na pomirenju među ljudima, zajednicama, a što je jedan od prioriteta Evropske unije. (14.07.)
Članstvo u EU strateško opredjeljenje BiH o kojem postoji puni konsenzus svih nivoa vlasti
SARAJEVO – Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto predsjedala je 5. sjednicom Kolegija za evropske integracije, koja je održana u Sarajevu.
Na sjednici je jednoglasno prihvaćen dokument “Pozicija Bosne i Hercegovine za 5. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine”, koji je najavljen za 19. jula u Bruxellesu.
To je prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje nakon što je BiH dobila status kandidata i očekuje se da će biti prepoznat napredak Bosne i Hercegovine na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Na sjednici je istaknuto kako je članstvo u Evropskoj uniji strateško opredjeljenje BiH o kojem postoji puni konsenzus svih nivoa vlasti koje zajednički, u skladu s ustavnim nadležnostima i dosljednom primjenom mehanizma koordinacije, rade na ispunjavanju 14 prioriteta.
Kolegij za evropske integracije je prioritetnim ocijenio izradu programa integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, jednog od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u.
Prethodno je usvojen izvještaj o realiziranim aktivnostima u okviru izrade programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju te doneseni zaključci s ciljem izvršavanja svih obaveza u izradi tog važnog programa.
S ciljem ubrzanijeg pristupa Evropskoj uniji, Kolegij za evropske integracije naložio je radnim skupinama za evropske integracije da do kraja oktobra dostave Komisiji za evropske integracije akcijski plan usklađivanja propisa u BiH s propisima Evropske unije i akcijski plan za realizaciju preporuka Evropske komisije, a koji se odnosi na mjere koje ne predstavljaju usklađivanje propisa. (13.07.)
Vladavina prava u središtu prioritetnih reformi u evropskom integracijskom procesu BiH
SARAJEVO – Pravosuđe u Bosni i Hercegovini predstavlja ‘zarobljen sistem’ koji je pod kontrolom političkih centara moći, o čemu najneposrednije svjedoči odsustvo procesuiranja visoke korupcije i/ili predmeta koji se odnose na nositelje političke vlasti. Istovremeno, ‘Indeks transparentnosti pravosuđa’ svjedoči o visokom stepenu zatvorenosti pravosudnih institucija i odsustvu proaktivnog odnosa s medijima kao ključnim kanalima komunikacije s građanima.
Istaknuto je to uoči konferencije “Pravosuđe u BiH – stanje i perspektive”, koja je održana u Sarajevu u organizaciji Transparency Internationala u BiH (TIBiH) i Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRNBiH), uz financijsku podršku Evropske unije (EU).
Šef Odjela za vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini i EUSR-a Alfredo Strippoli izjavio je tim povodom kako je nezavisno, profesionalno, efikasno i odgovorno pravosuđe, ključno za funkcioniranje vladavine prava u interesu svih građana BiH.
“U Mišljenju Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo, vladavina prava je stavljena u središte prioritetnih reformi”, istaknuo je Strippoli, pozivajući organe vlasti u BiH da se dodatno angažuju na provedbi neophodnih reformi koje podrazumijeva kandidatski status za članstvo u EU, a naročito u oblasti vladavine zakona.
Ocijenio je kako je krajnje vrijeme da organi vlasti u BiH ‘zavrnu rukave’ i odlučno se angažuju u procesu reforme pravosuđa.
Među prioritete u tom kontekstu uvrstio je – donošenje zakona o sudovima BiH, izmjena i dopuna, odnosno novog zakona o VSTV-u BiH u skladu s evropskim standardima, te posebno naglasio imperativ – intenziviranja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Strippoli je, istovremeno, upozorio kako je broj osuđujućih pravomoćnih presuda visoke korupcije alarmantno nizak, a što, kako primjećuje, uz pravne propuste prati izuzetno blaga kaznena politika. (13.07.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Europi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)