Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Ove godine trebala bi zaživjeti deklaracija potpisana između zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije o roamingu, prema kojoj bi se pozivi i korištenje mobilnog interneta na zapadnom Balkanu i u EU plaćali po istim cijenama kao i u vlastitim državama.
Deklaracija EU i zapadnog Balkana o roamingu potpisana je na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani 6. decembra 2022. godine i bila je važan korak nakon ukidanja naknade za roaming između zemalja zapadnog Balkana što se dogodilo 1. jula 2021. godine.
Deklaraciju su potpisali telekomunikacioni operateri iz zemalja EU i zapadnog Balkana sa ciljem da se od 1. oktobra 2023. godine omogući smanjenje troškova roaminga između EU i zapadnog Balkana, podsjetili su iz Odjela za komunikacije Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini u izjavi za Fenu.
Navode da je to bio početak procesa koji ima za cilj smanjenje troškova roaminga za građane tokom putovanja kao i niže troškove poslovanja, što će u nekim slučajevima doprinijeti smanjenju troškova roaminga za više od 90 posto.
“Učiniti telekomunikacione usluge pristupačnim i cjenovno povoljnim od suštinskog je značaja za digitalnu tranziciju, koja je u vrhu EU Agende za povezivanje”, stava su u Delegaciji.
Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu kazala je Feni da je nakon više od godinu dana rada i konsultacija, koje su obuhvatile i istrajan angažman telekom operatera iz EU i regiona, snažnu podršku Evropske komisije i RCC-a, kao i posvećenost vlasti iz regiona, potpisana ova deklaracija čime je omogućeno smanjenje cijena prijenosa podataka u romingu između EU i zapadnog Balkana počevši od 1. oktobra 2023. godine.
“To znači da će svaki telekom operater sa zapadnog Balkana i EU koji je potpisnik Deklaracije razmotriti uvođenje maloprodajnih tarifnih planova i mogućnosti s nižim cijenama prijenosa podataka za svoje korisnike u romingu u mobilnim mrežama drugih potpisnika, sa prvim značajnijim smanjenjem cijena prijenosa podataka u romingu od 1. oktobra 2023. godine”, pojasnila je.
U praktičnom smislu, koristi su višestruke, dodala je Bregu. Ovim će se smanjiti troškovi rominga za građane zapadnog Balkana koji putuju u EU i obratno, kao i operativni troškovi privrednika, te će se potaći poslovanje van matičnih granica. (19.01.)
Krišto u Davosu: Fokusirajmo se na ono što nas ujedinjuje
DAVOS – Novoimenovana predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto kazala je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu da Bosna i Hercegovina kao odgovor na globalnu krizu bira saradnju i otvorenost te najavila da će novi saziv Vijeća ministara BiH raditi na poboljšanju odnosa u regiji i intenziviranju saradnje s Evropskom unijom.
“Više nego ikada prije svjesni smo da se moramo fokusirati na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas dijeli”, poručila je Krišto, dodajući da Bosna i Hercegovina ostaje privržena Berlinskom procesu kao temeljnom mehanizmu za put u konkurentna i stabilna evropska društva.
Osvrnula se na globalne izazove s kojima se društva danas suočavaju te dodala da posljedice globalne krize imaju još veće negativne reperkusije na društva zapadnog Balkana, posebno ako se saradnja i integracija zamjenjuju konfliktom. Kazala je i da se aktuelna kriza mora pretvoriti u sredstvo kojim će se ubrzati energetska tranzicija i ukloniti sve opstrukcije razvoju novih, čistih i održivih tehnologija.
Krišto se u Davosu na marginama WEF-a susrela i s liderima zapadnog Balkana kao i sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom s kojom je razgovarala o evropskom putu i EU statusu kandidata Bosne i Hercegovine, političkim prilikama nakon Općih izbora održanih u oktobru te predstojećim reformama na evropskom putu, kao i ekonomskom stanju u državi.
Krišto je naglasila zadovoljstvo postignutim iskorakom u vidu ostvarenja statusa kandidata za BiH. Pri tome je istaknula zahvalnost svim evropskim partnerima, državama članicama i institucijama EU-a na predanosti za ostvarenje takvog napretka, izražavajući i očekivanje za intenziviranje saradnje u svim područjima na predstojećem putu reformi.
Kazala je kako je stabilizacija unutarnjih prilika ključni element za postizanje sveopćeg i ubrzanog napretka, izražavajući zadovoljstvo konstruktivnim političkim dijalogom te nastojanjima za brzom uspostavom vlasti. (19.01.)
Zvizdić pozvao na liberalizaciju Zakona o državljanstvu BiH
SARAJEVO – Nakon što Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije prihvatio apelaciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića vezi s sa Zakonom o državljanstvu BiH, te je on najavio da će Zakon pokušati popravljati u zakonodavnom procesu.
Apelaciju Ustavnom sudu podnio jer je mišljenja da u Zakonu postoji diskriminatorski odnosa prema bh. građanima koji su se morali odreći državljanstva da bi dobili državljanstvo zemlje u koju su prognani, u koju su izbjegli.
Pojasnio je da se Zakon propisuje da bh. građani kada žele vratiti bosanskohercegovačko državljanstvo moraju se odreći državljanstva zemlje u kojoj trenutno žive iako su brojne zemlje u međuvremenu liberalizirale svoje uvjete i dozvoljavaju dvojno državljanstvo. Kao primjer je naveo Dansku, Češku, Norvešku, Luksemburg, a vjerovatno će to uraditi i Njemačka i Austrija.
Druge države poput Slovenije, Srbije i Makedonije dozvoljavaju vrlo liberalan pristup povratku ljudi u matična državljanstva, proglašavajući čak taj postupak vrstom nacionalnog interesa, a Zvizdić kaže da je bh. dijaspora jedna od najpotentnijih izvora novih investicija i uopće ekonomskog razvoja BiH. (20.01.)
Zabrinjava stvaranje uvjeta za porast nasilnog ekstremizma u BiH
SARAJEVO – Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma Fionnuala Ní Aoláin izrazila je zabrinutost načinima na koji revizionizam, poricanje, polarizacija i retorika iz institucija u Bosne i Hercegovine stvaraju uvjete za porast nasilnog ekstremizma i ekstremizma koji vodi ka terorizmu.
Predstavljajući preliminarna zapažanja na konferenciji za medije u Sarajevu nakon višednevne posjete BiH, Ní Aoláin je pozvala državne i entitetske vlasti da identificiraju cijeli spektar izazova s kojim se BiH suočava uključujući i ultradesničarske nasilne ekstremizme
“Postkonfliktne politike koje vode ka podjelama i neuspjeh u rješavanju postkonfliktnih pitanja su upravo uvjeti koji stvaraju nasilni ekstremizam”, kazala je Ní Aoláin.
Navela je da je pozitivno što u BiH nije bilo terorističkih napada od 2016. godine i na globalnom indeksu prijetnje terorizma je vrlo nisko rangirana, dodala je i da je pohvalno što su bh. vlasti usvojile Strategiju za borbu protiv terorizma od 2021. do 2026. godine.
Pozitivnim je ocijenila i što su svi muškarci iz BiH koji su se borili na stranim ratištima optuženi za krivična djela, a žene i djeca koji su se vratili iz tih područja uključeni u proces aktivne rehabilitacije.
Ní Aoláin je poručila da je još uvijek značajan broj bh. državljana koji su zadržani u Siriji i pozvala je bh. vlasti da hitno vrate svoje državljane među kojima su i djeca. (20.01.)
Predstavljeni rezultati projekta podrške lokalnim zajednicama gdje borave migranti
SARAJEVO – Smanjenje rizika za javno zdravlje i opću sigurnost, podržavanje medija u objektivnom izvještavanju o migracijama u BiH, te infrastrukturni projekti neke su od aktivnosti koje su Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) realizirali u okviru projekta koji finansira Evropska unija.
Na predstavljanju rezultata projekta istaknuto je da je posebna pažnja posvećena rekonstrukciji javnih rasvjeta, puteva, sportskih terena i objekata javnih službi u lokalnim zajednicama na području Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona.
Koordinatorica Međunarodne organizacije za migracije za zapadni Balkan i šefica Misije IOM-a u BiH Laura Lungarotti istakla je da je IOM ponosan što je veza između EU i lokalnih zajednica, što podržava dijaloge između građana i vlasti, te radi na približavanju zajednice sa migratnima – što su preduslovi za stvaranje društvene kohezije.
Predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagné navela je da je kroz taj projekt UNHCR u saradnji sa partnerima osnaživao lokalne vlasti u pružanju efikasne zaštite tražiocima azila i izbjeglicama, uključujući psiho-socijalnu pomoć, obrazovne aktivnosti i infrastrukturne projekte u zajednicama u kojima oni borave. (19.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)