go to the original language article
U noći na četvrtak zemlje EU i Evropski parlament postigli su dogovor koji treba da raščisti više od 20 godina staro zakonodavstvo EU o lijekovima.
Time je Danska riješila jedan od najosjetljivijih zadataka tokom danskog predsjedavanja EU, koje traje do 1. januara.
Danska je, sa snažnom farmaceutskom industrijom predvođenom kompanijom Novo Nordisk, imala druge interese od niza zemalja EU u južnoj i istočnoj Evropi, koje su prije svega željele jeftinije lijekove za građane.
Ministrica unutrašnjih poslova i zdravstva Sophie Løhde (V) smatra da je uspjelo postići dogovor koji će biti “na korist milionima Evropljana i jača sposobnost Evrope da razvija lijekove budućnosti”.
– Današnjim dogovorom postavljamo novi pravac za evropsku zdravstvenu politiku, gdje osiguravamo brži pristup liječenju, manje birokratije i snažnije okvire za konkurentnu life science-industriju u Evropi, kaže Sophie Løhde u pisanoj izjavi.
Dansk Industri (DI) smatra da je dogovor bolji nego što se strahovalo, ali i dalje korak u pogrešnom smjeru gledano očima industrije.
Ključno pitanje u pregovorima bilo je koliko dugo treba da traje ukupna zaštita podataka i tržišta za nove lijekove.
U SAD je period 12 godina.
To znači da farmaceutske kompanije imaju 12 godina u kojima mogu zarađivati na novo razvijenim proizvodima bez konkurencije generičkih proizvoda.
To je dobro za kompanije, ali može biti skupo za potrošače.
Zato je niz zemalja EU bez velikih farmaceutskih kompanija želio skratiti period kako bi se brže dobio pristup jeftinim lijekovima.
Period zaštite u EU danas iznosi ukupno deset godina kada farmaceutska kompanija lansira novi lijek.
To znači dvije godine manje nego u SAD.
Evropska komisija je 2023. u svom prijedlogu za dogovor koji je sada postignut predložila da se period smanji za dvije godine.
Međutim, uz mogućnost da se period ponovo produži za dvije godine ako se novi lijek lansira u svim državama članicama EU.
Toliko daleko novi dogovor ipak ne ide.
Zemlje EU i Evropski parlament završili su na smanjenju ukupnog perioda zaštite podataka i tržišta sa deset na devet godina.
Međutim, uz mogućnost dodatne jedne godine zaštite tržišta za “inovativne” lijekove koji ispunjavaju niz kriterija.
Generalni direktor DI Lars Sandahl Sørensen naglašava da je “presudno za budućnost Evrope da farmaceutska industrija ostane na evropskom tlu”.
– Zato smo se i nadali dogovoru koji bi ojačao postojeće okvirne uslove. Ali u potpunosti priznajemo napore danske vlade tokom pregovora, kaže on u saopštenju za medije.
Dodaje da se dogovorom uspjelo “izbjeći uništavanje uslova za evropsku life science-industriju”.
Ali on ga vidi kao korak u pogrešnom smjeru u odnosu na uslove koje SAD nudi industriji.
Life science obuhvata prije svega farmaceutsko, biotehnološko i medicinsko područje.
Nakon što je politički dogovor postignut, paket o lijekovima sada treba formalno da bude usvojen početkom nove godine.
Nakon toga države članice mogu početi sa implementacijom.