Samo tokom prve polovine 2025. godine, u Albaniji se provodi 81 projekat sa stranim finansiranjem, ukupne vrijednosti oko 2,3 milijarde eura, pri čemu se više od 18,2% ovog iznosa direktno odnosi na klimatske i ekološke intervencije, što pokazuje da je klima već jedan od glavnih pravaca razvojnih finansiranja u zemlji”.
U Tirani je održana Nacionalna konferencija o klimatskim finansijama, na kojoj je ministar okoliša Albanije, Sofjan Jaupaj, predstavio najveće projekte koji se razvijaju u zemlji, ističući da Evropska unija ostaje najveći doprinosilac i strateški partner Albanije u zelenoj tranziciji.
Pod instrumentom IPA III, Prozor 3 „Zeleni dogovor i održiva povezanost“ predstavlja glavnu okosnicu podrške EU za Albaniju.
Oko 15% IPA portfolija za Albaniju posvećeno je klimatskim intervencijama, uključujući programe EU za Prirodu, EU za Cirkularnu ekonomiju, EU za Vodu, paket energetske otpornosti u okviru IPA 2023 u vrijednosti od 80 miliona eura, kao i program EU za Šume sa 13 miliona eura u okviru IPA 2024.
Pored toga, Operativni programi 2024–2027, posebno Operativni program za energetsku efikasnost, ukupne vrijednosti 79 miliona eura – gdje je 50 miliona eura doprinos EU, a 29 miliona eura nacionalno sufinansiranje – direktno se bave javnim zgradama, e-mobilnošću, obnovljivom energijom i elektrifikacijom željeznica, usklađujući naše nacionalne politike sa prioritetima EU za klimatsku neutralnost.
Ministar Jaupaj je saopćio da „u okviru Fonda za reforme i rast, područje politike br. 4, koje je posvećeno čistoj energiji, predviđa fond od 127,8 miliona eura, koji se očekuje da će biti povučen od strane albanskih institucija nakon sprovođenja održivih reformi s fokusom na klimu i čistu energiju“.
Posljednjih godina, zelena tranzicija se pretvorila u osnovnu okosnicu modernizacije albanske države, okosnicu koja jasno definiše ambiciju zemlje da napreduje kao evropska, otporna, konkurentna i ka budućnosti usmjerena ekonomija.
Također, sa finansijske strane, osim Evropske unije, Svjetska banka trenutno provodi projekte u vrijednosti od 1.474 miliona eura, KfË i GIZ oko 1.240 miliona eura, dok Japan i AFD stabilno doprinose ekološkim projektima sa 717.500 eura odnosno 610.000 eura. Švicarska i Švedska također ostaju stabilni partneri u klimatskim finansiranjima. (16. decembar)
go to the original language article
