EU: Površinske vode u Europi su u ‘kritičnom’ zdravstvenom stanju

Jezera, potoci, rijeke, izvori…: površinske vode u Europi su u ‘kritičnom’ zdravstvenom stanju, upozorava izvještaj Europske komisije, koja traži resurse za borbu protiv zagađenja.

‘Samo 39,5% mase površinskih voda u Europskoj uniji bilo je u dobrom ekološkom stanju i 26,8% u dobrom hemijskom stanju’ u 2021. godine, u odnosu na 33,5% u 2015. godini.

‘To je uglavnom zbog ozbiljnog zagađenja od žive i drugih toksičnih zagađivača’, objašnjava Europska komisija.

Suprotno tome, podzemni vodonosnici su doživjeli blago poboljšanje: 86% mase podzemnih voda bilo je u dobrom hemijskom stanju 2021. godine, u odnosu na 82,2% u 2015. godini.

Izvještaj Europske komisije predviđa da članice neće uspjeti postići europske ciljeve kvalitete vode do 2027. godine.

Zadužena za okoliš, europska povjerenica Džesika Rosval očekuje da će u narednim mjesecima predstaviti ‘strategiju za zaštitu vode’.

Obećala je također da će do kraja godine iznijeti prijedlog za izmjenu zakona o hemikalijama u Europi (Reach) i za bolje suočavanje s PFAS-om (perfluorirane i polifluorirane alkilske tvari), vječnim sintetskim zagađivačima koji zagađuju vodu.

Europska unija želi zabraniti PFAS u svakodnevnim potrošačkim proizvodima ‘poput kutija za pizzu ili vodootporne odjeće’, objasnila je švedska europska povjerenica novinarima. Iz zabrane će možda biti izuzeti neki proizvodi koji se smatraju neophodnim i uglavnom se odnose na medicinski sektor.

Okoliš, dekontaminacija PFAS-a ‘koštat će mnogo novca’, priznaje Džesika Rosval i spominje ulogu koju mogu igrati inovativne kompanije.

Bitka se očekuje biti žestoka na proljeće unutar Europske unije u pregovorima o sljedećem višegodišnjem proračunskom okviru za period 2028-2034.

Za okoliš ‘moramo biti inovativniji u vezi s financiranjem’, izjavljuje povjerenica i poziva se na ‘nature credits’ koje mogu zaraditi i reinvestirati ekološki ‘vrlinasti’ poljoprivrednici ili vlasnici šumskog zemljišta.

Varijacija kontroverznih ugljičnih kredita, ideja ‘kredita za prirodu’ ili ‘biodiverzitetskih kredita’ dočekuje se s velikim skepticizmom od strane nevladinih organizacija, koje se boje nove ‘financijalizacije’ okoliša. (4/2/2025)