go to the original language article
EU širom/Brisel – Ministrice i ministri za zaštitu životne sredine 27 država članica EU pokušavaju u ponedjeljak u Luksemburgu pronaći zajednički stav – u vezi sa UN-ovom klimatskom konferencijom COP29 u Azerbejdžanu. Jabuka razdora su pritom različiti stavovi prema nuklearnoj energiji. Na samoj konferenciji, koja će se održati od 11. do 22. novembra u glavnom gradu Azerbejdžana, Bakuu, pitanje finansiranja klimatskih promena moglo bi igrati značajnu ulogu.
Radi se o pitanju kako razvijene industrijske države – kao što su zemlje EU – mogu finansijski podržati zemlje u razvoju u mjerama za zaštitu klime i prilagodbu na posledice klimatskih promena. EU insistira da ne plaćaju samo istorijski industrijalizovane zemlje, već i druge sada razvijene industrijske države daju svoj doprinos. “Moramo se pobrinuti da i drugi, koji su u mogućnosti da plate, preuzmu svoju odgovornost”, izjavio je EU komesar za klimu Vopke Hoekstra na današnjem sastanku pred novinarima.
Na poslednjoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju pre otprilike godinu dana po prvi put je osnovno zabeleženo napuštanje fosilnih goriva kao što su nafta, gas i ugalj u zaključcima. Pored obnovljivih izvora energije, i nuklearna energija je dodeljena uloga, što Austrija obično odbacuje.
Ovaj put ne spomenuti nuklearnu energiju bilo bi “korak nazad”, rekla je u ponedjeljak francuska ministarka za klimu Agnès Pannier-Runacher. Ako se želi postići klimatska neutralnost, moraju se “koristiti svi poluge”. Prioritet mora biti izlazak iz termoelektrana na ugalj.
Austrijska ministarka za klimu Leonore Gewessler (Zeleni) imala je drugačiji stav. “Ono što je isporučilo redukcije emisija u prošlosti i ono što će je isporučiti u budućnosti su obnovljivi izvori energije”, izjavila je na odgovarajuće pitanje novinara i dodala – bez da direktno spomene nuklearnu energiju: “Trebali bismo se fokusirati na energetske oblike koji zaista doprinose, a ne na one koji obećavaju da će nešto učiniti, ali nikada ništa ne ispune.” (14.10.2024)