Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.SARAJEVO – Evropska unija će početkom 2023. godine pokrenuti projekt za izgradnju kapaciteta u oblasti kibernetičke sigurnosti na zapadnom Balkanu, koji će se finansirati u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).
Iz Delegacije EU u BiH kazali su za Fenu da je taj projekt planiran kao četverogodišnji program s budžetom od pet miliona eura te da će ga provoditi estonska Akademija za e-upravu.
“Globalno okruženje kibernetičkih prijetnji dodatno je pogoršano ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, što direktno utiče na Evropsku uniju i njene susjede. Kibernetičke prijetnje usljed rata naglašavaju potrebu za jačanjem razmjene informacija i stručnosti između EU i zapadnog Balkana, te među zajednicama kibernetičke sigurnosti, uključujući u pogledu hibridnih prijetnji”, ističu iz Delegacije EU u BiH.
Šefica Političkog odjela pri EU kancelariji u BiH Elisabet Tomašinec ranije je ocijenila da cyber kriminal ne poznaje granice te da iz tog razloga ne trebaju postojati granice ni u saradnji u borbi protiv cyber kriminala.
Podsjetila je da BiH potpisala niz međunarodnih sporazuma i konvencija koje se tiču cyber sigurnosti, te da se u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju izričito spominje ta vrsta sigurnosti koja mora biti implementirana odmah. (25.12.)
Ramić-Mesihović: Vizija budućnosti BiH je zapostavljena i namjerno zamagljena dnevnopolitičkim previranjima
SARAJEVO – Vizija budućnosti BiH je zapostavljena i namjerno zamagljena dnevnopolitičkim previranjima, jedan je od zaključaka analize “Evropske integracije BiH pod prijetnjom sekuritizacije” docentice na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch Lejle Ramić Mesihović.
Autorica je naglasila da je usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom sve potrebnije, jer se novi izazovi procesni i geopolitički razvijaju i rastu iz godine u godinu.
“Vizija budućnosti BiH je zapostavljena i namjerno zamagljena dnevnopolitičkim previranjima koja se više bave odnosima moći aktuelnih političkih elita u različitim dijelovima BiH, nego napretkom i procesom evropskih integracija”, istaknula je Ramić Mesihović.
Podvukla je da ostaje potreba za usvajanje bh. programa za usvajanje pravne stečevine EU, uz konkretno definiranje obaveza, te redoslijeda i dinamike transponiranja pravne stečevine EU u bh. zakonodavstvo.
Ističe da kontekst, koji bi da provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma pretvori u stanje zamrznutog konflikta uz zadovoljavanje minimuma predvidljivosti i stabilnosti, pokazuje se više kao zgodan odgovor na potrebe dnevne politike, nego adekvatno okruženje za zahtjeve dugoročnog, dosljednog i strateškog djelovanja, koje je okosnica integriranja u EU.
Navela je i to da je Evropska unija posljednjim potezima dodjele 10 miliona eura za odbranu, velika sredstva koja i putem Berlinskog procesa dolaze u region za energetsku sigurnost i efikasnost, postepenim povećavanjem trupa Althea misije u BiH, ipak demonstrira da joj je stalo do sigurnosti na ovim prostorima, okruženim njenim zemljama članicama. (23.12.)
Schmidt: Obilježavanje 9. januara kao dana RS-a je neustavno
SARAJEVO – Dužnosnici bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, jednog od dva u Bosni i Hercegovini, najavili su da će organizirati i neredne godine javnu proslavu 9. januara – Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Tog datuma 1992. godine skupština srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini donijela je „Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine”, koja je obuhvatala područja s većinskim srpskim stanovništvom na području tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Kao današnji entitet Bosne i Hercegovine stvoren Daytonskim mirovnim sporazumom, Republika Srpska smatra se nasljednicom ‘Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine’.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine dva puta je datum proglasio neustavnim, no vlasti Republike Srpske još uvijek obilježavaju 9. januar kao praznik. Tim povodom ponovo je reagirao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt koji je podsjetio da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH, a javno obilježavanje tog datuma pokazuje jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštivanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH je u svojoj odluci istakao da izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva. (22.12.)
Rusija osudila odluku EU da BiH dodijeli status kandidata za članstvo
SARAJEVO – Rusija je kritizirala Evropsku uniju što je Bosni i Hercegovini dala status kandidata, rekavši u petak da je to dio napora Zapada da nametne svoju politiku zemljama zapadnog Balkana. Ta reakcija uslijedila je nakon što su lideri zemalja Evropske unije odlučili da BiH učine formalnim kandidatom za članstvo u bloku od 27 zemalja.
“U kontekstu trenutne situacije u svijetu i ekspanzionističkih nastojanja Zapada, očigledno je da je ova odluka prvenstveno bila podstaknuta zadatkom potpunog geopolitičkog osvajanja regiona”, kazala je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova u saopćenju koje je izdala i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
Zaharova je rekla da je EU iskoristila pristupne pregovore da primora balkanske zemlje da “automatski” usvoje vanjsku politiku bloka i odluke o sankcijama, navodi se u saopćenju.
Dužnosnici EU rekli su da je odluka da se BiH odobri status kandidata uglavnom izazvana zbog straha da bi se nestabilnost nastala ratom u Ukrajini mogla proširiti na nestabilnu regiju zapadnog Balkana, a Zapad je zabrinut zbog ruskog uticaja na Balkanu, posebno u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska koji se protive sankcijama Moskvi. (23.12.)
Usvojeni akti za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki
SARAJEVO – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je podzakonske akte kojim se osigurava potpunu i adekvatna primjena izmjena Zakona o javnim nabavkama, čijim je usvajanjem ranije BiH ispunila jedan od uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Pravilnik, kojim se uređuje način provođenja postupka javne nabavke društvenih i drugih posebnih usluga zasnovan je na načelima transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije, pravične i aktivne konkurencije i efikasnijeg trošenja javnih sredstava. (28.12.)
BiH trenutno propušta prilike da u potpunosti iskoristi mogućosti finansiranja EU
MOSTAR – Zbog snažnijeg fokusa na relevantnost politika i zrelost predloženih projekata te uslijed slabosti u administrativnim kapacitetima i efikasnosti mehanizma koordinacije između različitih razina vlasti, Bosna i Hercegovina trenutno propušta prilike da u potpunosti iskoristi mogućosti finansiranja Evropske unije, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Delegacije EU u BiH.
Pozvali su domaće vlasti da riješe ove slabosti za dobrobit građana BiH, podsjećajući da najveća podrška i finansijska pomoć Bosni i Hercegovini dolazi iz Evropske unije i njezinih država članica.
“Veliki je broj programa i finansijskih instrumenata koje BiH koristi, od čega je najsveobuhvatniji Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA). U periodu od 2007. do 2020. godine, u BiH su implementirani ti fondovi u vrijednosti od 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava”, navode iz Delegacije.
Za period od 2021. do 2027. godine, kroz novi IPA III program osigurava se oko 14,2 milijarde eura podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u ključnim političkim, institucionalnim, društvenim i ekonomskim reformama, dodaju iz Delegacije. (27.12.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)